Zaštitna arheološka istraživanja u crkvi sv. Nikole u Koprivnici


Objavljeno: 24.07.2014 — Pregledano: 61 puta

U koprivničkoj župnoj crkvi sv. Nikole u razdoblju od 7. 7. do 23. 7. 2014. godine provedena su zaštitna arheološka istraživanja koja su prethodila izvedbi i rekonstrukciji poda crkve. Kako radovi napreduju i što je sve pronađeno prilikom radova na župnoj crkvi sv. Nikole gradonačelnicu i zamjenicu upoznali su ravnatelj Muzeja Grada Koprivnice Marijan Špoljar i kustos arheolog Robert Čimin.

„Već je prije pokretanja arheoloških iskopavanja bilo poznato kako je sadašnja crkva „sjela“ na staru, odnosno kako je podignuta na starim zidovima i temeljima srednjovjekovne crkve. Nekadašnja franjevačka crkva Blažene Djevice Marije bila je uistinu impozantna gotička građevina koja je vizualno dominirala okolnim krajem“- istaknuo je tom prilikom kustos arheolog Robert Čimin.

Robert Čimin dodao je kako su zidovi bili građeni opekom malog formata u širini od 220 cm, a dubina temelja od 215 cm ukazuje na značajnu visinu te crkve koja je zasigurno bila znatno viša negoli današnja. Crkva je dovršena i posvećena 1321. godine, a njezina je izgradnja potrajala više godina. Sa sjeverne strane nalazilo se istovremeno samostansko krilo i groblje.

No, bitno je spomenuti kako to nije prva zidana crkva u Koprivnici. Franjevci su, prilikom dolaska u Koprivnicu 1290. godine, dobili na korištenje staru trgovačku crkvu iz 12. stoljeća čiji su dijelovi također otkriveni i dokumentirani ovogodišnjim radovima. Ona je znatno manjih dimenzija (do 14 m dužine i 6-7 m širine) s karakterističnom polukružnom apsidom svetišta i proširenom lađom. Arheolozi su tijekom istraživanja uspjeli prepoznati posljednjih nekoliko redova temeljenja izgrađenog u kombinaciji kamena vapnenca, krupnih riječnih oblutaka i opeke što ukazuje kako su i njeni zidovi mogli isto tako biti građeni opekom.

Ta je crkva veliko otkriće u nacionalnim razmjerima budući da su kontinentalne romaničke crkve relativno slabo istražene, a vjerojatno ih i nije bilo mnogo. Najpoznatija je svakako crkva sv. Marije Magdalene u Čazmi, a tipološki najbliže paralele pronalaze se na križevačkom području u Glogovnici i Kamešnici.

Pored ove dvije crkve, arheolozi su istražili i 60 grobova koji su se lijepo mogli podijeliti u 3 osnovna horizonta sahranjivanja: najstariji pripada 12. i 13. stoljeću, potom dolazi franjevački horizont od 14. pa do sredine 16. stoljeća i zatim najmlađi vezan uz novovjekovnu crkvu od 17. do 19. stoljeća. Potonjem pripada i kripta nastala usporedno s današnjom crkvom, a koja ovogodišnjim iskopavanjima nije otvarana.

Sada slijedi antropološka analiza osteološkog materijala u Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti u Zagrebu, konzervacija pokretnog materijala (metalni predmeti i misno ruho), obrada dokumentacije i nakon čega će biti prezentirani rezultati provedenih istražnih radova.