Povodom obilježavanja Dana Grada Koprivnice, u srijedu  6. studenoga, u Galeriji „Mijo Kovačić“ predstavljena je publikacija „Podravski zbornik 45/2019.“ 45. izdanje „Podravskog zbornika“ predstavili su glavni urednik Robert Čimin i  izvršna urednica Vesna Peršić Kovač te član uredništva i autor Nikola Cik i autorica Draženka Jalšić Ernečić. I ove godine nastojalo se balansirati kvalitetom i količinom radova pa je tako prisutno po 10 članaka i 10 priloga, uz nekoliko književnih priloga i već dobro prihvaćene preglede podravskog nakladništva i društvenih događanja.

Zbornik je naslovnicom posvećen 100. godišnjici dvorane Domoljub u Koprivnici koje je svoja vrata građanstvu otvorila 28. prosinca 1919. godine trudom i sredstvima koprivničkih obrtnika.

Ovogodišnje je izdanje tiskano u 800 primjeraka, a vrijedno je napomenuti da će se Zbornik po prvi puta predstaviti na zagrebačkom Interliberu kao najvećem hrvatskom sajmu knjiga od 12. do 17. studenoga 2019. godine, gdje će preko 100 tisuća posjetitelja upoznati s mnogim zanimljivim podravskim temama i skrbi o čuvanju našeg identiteta.

U ime Grada Koprivnice, kao jednog od pokrovitelja „Podravskog zbornika“, predstavljanju su prisustvovali gradonačelnik Mišel Jakšić sa zamjenicama Ksenijom Ostriž i Melitom Samoborec te pročelnicima Anom Mlinarić i Dariom Jembrekom.

Podravski zbornik dugogodišnja je publikacija Muzeja grada Koprivnice koja kontinuirano izlazi od 1975. godine. Svojim interdisciplinarnim pristupom okuplja široki krug čitatelja i interesenata. Kroz sve ove godine postojanja u Zborniku sudjeluje veliki broj stalnih ili povremenih suradnika, članova uredništva ili glavnih urednika. Od 2012. godine ulogu glavnog urednika preuzima Robert Čimin koji zajedno s dizajnerom Tomislavom Turkovićem oblikuje novi vizualni identitet Zbornika vračajući ga korijenima.

Nastavljena je i prvotna intencija Zbornika kao publikacije koja pokriva regionalno područje Podravine te o njoj govori na najrazličitije moguće načine, iz mnogostrukih kuteva i različitih pogleda, a iako je riječ o muzejskom godišnjaku ne ostaje vezan uz tematiziranje isključivo muzeoloških tema. Stoga se javljaju teme iz povijesti, geografije, etnologije, antropologije, arheologije, povijesti umjetnosti, konzervacije i restauracije, sociologije, ekonomije, gospodarstva, prirodoslovlja i književnosti koje pokrivaju široki vremenski raspon. Osnovna poveznica bila je i ostala – Podravina.