U okviru programa stalnog stručnog usavršavanja knjižničari Knjižnice i čitaonice “Fran Galović” Koprivnica zajedno s kolegama iz Križevaca, Bjelovara i Virja nedavno su  posjetili Mariborsku knjižnicu. Budući da je koprivnička knjižnica pred izradom projektne dokumentacije za novu knjižnicu, kao i nastavkom uređenja objekta u Kampusu (bivšoj vojarni) za spremište koje bi u budućnosti trebalo prerasti u knjižnični ogranak, a križevačka knjižnica se priprema za preseljenje u objekt koji se upravo obnavlja i preuređuje, neposredni povod ovog posjeta bilo je upoznavanje s projektnim rješenjima nove središnje mariborske knjižnice na glavnom mariborskom trgu te upoznavanje s radom ogranka u mariborskom predgrađu Nova Vas.  

Knjižnični ogranak Nova Vas jedan je od ogranaka Mariborske knjižnice. Mariborska knjižnična mreža sa središnjom narodnom knjižnicom i 14 ogranaka pokriva područje Maribora s 180000 stanovnika i regije s 230000 stanovnika. Ima stotinjak zaposlenih. Ogranak Nova Vas nalazi se u istoimenom mariborskom naselju s 32000 stanovnika, dakle nešto većem od Koprivnice po broju stanovnika. Budući da je interijer ove prigradske knjižnice obnovljen prije dvije godine, koprivnički knjižničari imali su priliku vidjeti svježa i suvremena rješenja u organizaciji usluga i knjižnične građe, namještaju i korištenju boja u dizajniranju prostora. Knjižnica se sastoji od Dječjeg odjela i Odjela za odrasle koji funkcioniraju kao odvojeni prostori u prizemlju stambene zgrade. Za razliku od Dječjeg odjela koprivničke knjižnice, ovaj Dječji odjel je prostran i prozračan, a specifičan je zbog bogate igroteke, odnosno usluge posudbe igračaka korisnicima što nije česta usluga u knjižnicama pa uključuje i neke specifične postupke obrade takve građe. Knjižničari su imali priliku vidjeti kako se takva građa stručno obrađuje, katalogizira, klasificira i pohranjuje. Zanimljivo je da se svaka igračka nakon što se vrati iz posudbe provjerava, čisti, dezinficira i pohranjuje u prozirne plastične vrećice pa korisnici znaju da je igračka koju posuđuju sigurna za upotrebu. Na posudbi je 4000 paketa s igračkama od ukupno 32000 jedinica građe samo Dječjeg odjela (knjiga, CD-a, DVD-a, računalnih igrica i dr.). Godišnje se samo za nabavu igračaka utroši oko 8000 eura. Knjižničari educiraju korisnike (roditelje, djede i bake, djecu, odgajatelje, učitelje) da posuđene igračke vrate u istom stanju u kojemu su ih i posudili. Budući da su ciljani korisnici djeca i obitelji, ova mariborska dječja knjižnica provodi mnoge programe i aktivnosti za poticanje čitanja i razvijanje ljubavi prema knjizi od najranije dobi, kao i stručnom radu s mladima (pričaonice za djecu od 4 do 6 godina, čitateljski klubovi za školsku djecu, program “Upoznajte slovenske pjesnike za djecu”, predstavljanje slovenskih autora kroz izložbe i gostovanja u knjižnici), a svaki posjet djece knjižnici povezuju s igranjem i igračkama. 

Ako se usporedi situacija u Koprivnici, igračke su najslabije zastupljena građa u nabavi i mogu se koristi samo u knjižnici, bez mogućnosti posudbe izvan knjižnice. Nažalost, koprivnička knjižnica sa skučenim Dječjim odjelom nema smještajnog kapaciteta za veću nabavu igračaka i njihovu posudbu “doma”, iako one imaju izuzetno važnu ulogu u odrastanju djeteta. Međutim, u budućoj novoj koprivničkoj gradskoj knjižnici za koju se upravo izrađuje programska osnova i idejno rješenje, svakako je u planu uvođenje ove usluge, odnosno osiguravanje dovoljnih prostornih i drugih kapaciteta potrebnih za organiziranje igroteke uz odjel za djecu. U međuvremenu, dok se ne ostvare uvjeti za uređenje, odnosno izgradnju nove knjižnice, ostaje mogućnost otvaranja za javnost knjižničnog ogranka u Kampusu, uz uvjet nabave adekvatne opreme i zapošljavanja potrebnog stručnog kadra. Blizina dječjeg vrtića, kao i potrebe ostalih malih Koprivničanaca za besplatnom posudbom skupih igračaka mogle bi biti poticaj da se u upravo tamo za početak oformi igroteka slična mariborskoj, kao temelj za buduću igroteku nove gradske knjižnice.

                U Odjelu za odrasle mariborskog ogranka Nova Vas koprivničke je knjižničare posebno oduševila bogata zbirka glazbenih CD-a, odnosno pregledan i praktičan način na koji su izloženi na policama. Posebno je zanimljiva bila i čitaonica za studijski i istraživački tihi rad, budući da takvog prostora u Knjižnici “Fran Galović” nema. 

Posjet Središnjoj mariborskoj knjižnici na središnjem, Rotovškem trgu također je bio zanimljiv zbog upoznavanja s jednim od najrazvijenijih slovenskih knjižničnih sustava, koji uz 15 stacioniranih knjižnica ima i dvije ispostave – jednu  u bolnici, a drugu za dostavu knjiga u domove nemoćnih, kao i bibliobus (uspješna suradnja i razmjena iskustva koprivničke i mariborske knjižnice u ovom području traje dulje od deset godina!). Koprivnica nema knjižnične ogranke, iako bi dobro došli u najvećim prigradskim naseljima, prvenstveno na Vinici i Starigradu. Suvremeni knjižnični ogranci su ne samo mjesta posuđivanje knjižnične građe, korištenje računala i provedbi niza aktivnosti vezanih uz poticanje čitanja, nego prvenstveno socijalna mjesta za okupljanje djece i odraslih uz kulturne i obrazovne sadržaje.  Ujedno su jedini takvi javni prostori u dislociranim gradskim naseljima za svrsishodno korištenje slobodnog vremena.  

Koprivničke knjižničare posebno je zanimao projekt nove mariborske središnje knjižnice. Slično koprivničkoj, ova knjižnica nalazi se na glavnom gradskom trgu, a  projektno rješenje nove knjižnice nadovezuje se na njezinu sadašnju lokaciju i ima ulogu revitalizacije starog trga. Bilo je korisno saznati kako je riješen projekt, koji se dobrim dijelom oslanja na koncept “knjižnice – trga” umjesto postojećeg koncepta “knjižnice – zgrade” (uočili smo svojevrsnu sličnost s idejom Antonia Grgića u konceptu povezivanja Zrinskog trga sa Svilarskom ulicom preko knjižnice kao “novog trga” u socijalnoj i urbanističko-arhitektonskoj vizuri Koprivnice, kao i u povezivanju stare zgrade i moderne nadogradnje). Izuzetno je korisno bilo saznati koje sve prepreke onemogućavaju planiranu realizaciju projekta – od susjeda koji ne želi prodati svoju nekretninu, pa do činjenice da političko vodstvo Maribora nije na vrijeme iskoristilo sredstva Europske unije, kao ni druge financijske izvore. U međuvremenu promijenile su se okolnosti, nastupila je recesija i ekonomska kriza,  pa je i budućnost cijele investicija neizvjesna. Istovremeno, središnja mariborska knjižnica grca u prostornim problemima, a građani boravak na glavnom mariborskom trgu zamjenjuju obližnjim trgovačkim centrima.

U novoj knjižnici predviđena je najmodernija tehnologija (knjigomati za samozaduživanje i razduživanje knjižnične građe, tekuće trake do spremišta i druge tehnološke inovacije) te napravljena projekcija zaposlenih. Između ostalog, predeviđa se otvaranje „Sveučilišta za treću životnu dob“. Trakt za odrasle i trakt za djecu bit će povezani liftovima, no svaka etaža ima niz pod-etaža i zatvorenih prostora. Suprotno tome,  želja koprivničkih knjižničara  je da naša buduća knjižnica bude na svega dvije etaže zbog što racionalnijeg rasporeda pojedinih zbirki i usluga, ali i zaposlenog osoblja. 

Spomenimo na kraju da Mariborska knjižnica u Sloveniji prednjači u implementaciji inovativnih programa i projekata, a jedan od njih je pilot projekt u dobivanju standarda ISO 9001 za upravljanje poslovnom kvalitetom (u Hrvatskoj ni jedna narodna knjižnica to nije još poduzela).

Mariborski knjižničari na čelu s direktoricom Dragicom Turjak pokazali su se kao izuzetno gostoljubivi domaćini, koji su se, uz sve spomenuto, potrudili istaknuti povezanost knjižničnih programa sa statusom Maribora kao ovogodišnje europske prijestolnice kulture. Ujedno su pozvali sve Koprivničance da zbog blizine naša dva grada svakako posjete bogate kulturne programe i razgledaju ovaj povijesno i kulturno bogat grad.