DANICA – 1.KONCENTRACIJSKI LOGOR U NDH I KOPRIVNIČKI HOLOKAUST

Međunarodni dan holokausta 27.1. obilježava se od 2005. godine odlukom UN, a obilježavanje je pokrenuo njemački predsjednik Roman Herzog 1996.godine u spomen na ulazak Crvene armije u koncentracijski logor Auschwitz-Birkenau 1945. i oslobođenje preživjelih logoraša. U tom je najvećem nacističkom logoru ubijeno više od milijun ljudi a 90% bili su Židovi dok je ukupan broj stradalih Židova u ratu iznosio 6.000.000 žrtava. Koliko je i u današnjem svijetu potrebno, toliko desetljeća nakon drugog svjetskog rata, sjećati se s dignitetom žrtava svjedoči i činjenica da je 2005. u Berlinu kod Brandenburških vratiju, podignut veliki memorijalni spomenik holokaustu koji se sastoji od 2711 sivo obojenih betonskih ploča, a upravo je u prosincu u Madridu u Arte Canal Exhibition Centeru otvorena najveća izložba u povijesti posvećena Auschwitzu naslovljena „Ne tako davno. Ne tako daleko“. Dodajmo da ovaj dan obilježavaju i najviša državna i kulturno-znanstvena tijela naše zemlje i da je u Zagrebu upravo pred podizanjem prvi spomenik holokaustu i to kod lokomotive-parnjače na Glavnom kolodvoru koja je nekad prevozila zatočenike u 1.koncentracijski logor u NDH u Danicu u Koprivnici.

Prva žrtva holokausta u Koprivnici bio je liječnik dr. Željko Selinger koji je odveden u logor Danicu 25.travnja 1941. gdje je bio premlaćen i ranjen te početkom kolovoza otpremljen u Jasenovac gdje je ubijen. Stoga Koprivnicu treba smatrati gradom ishodištem holokausta u NDH. A holokaust za cijelu koprivničku židovsku zajednicu tj. koprivničku kristalnu noć dogodio se 22/23.srpnja 1941.godine kada je gotovo 350 koprivničkih Židova odvedeno u koncentracijski logor Danicu a već sutradan vlakom u tek otvoreni logor Jasenovac potom Auschwitz, Loborgrad…Bio je to put bez povratka za 95% te iznimno vrijedne etničke zajednice koja je kroz gotovo stotinu godina naš grad upisivala u srednjoeuropski gospodarski i kulturni milje.

Logor Danica danas je identitet grada Koprivnice. O tome nas opominje i jedna od koprivničkih ulica koja nosi naziv Pravednika među narodima. I kao što je Auschwitz identitet za mali poljski gradić Oswiecim (kod Krakowa) ili logor Jasenovac za mjesto Jasenovac. Ili razoreni grad Vukovar i Ovčara za moderni Vukovar.

U tom smislu današnja srednjoeuropska Koprivnica treba tražiti svoj identitet preko Spomen područja Danica (1. koncentracijskog logora) i kao povijesni grad velikog potencijala razvijati tkz. memorijalni ili “dark“ ili „crni“ dolazni turizam, poput npr. Auschwitza koji posjećuju milijuni turista, i to primarno radi sjećanja a potom i zbog gospodarskih vrijednosti. Preduvjet za to je revitalizacija Spomen područja Danica u skladu s upravo objavljenim najnovijim rezultatima nakon višedesetljetnih istraživanja sadržanim u knjigama dr. Zdravka Dizdara „Logor Danica u Koprivnici 1941.-42.“ i crtežima logorskog zatočenika Danice i akademskog slikara Zlatka Price.

Dražen Ernečić

U prilogu su fotografije: 1. Spomen područje Danica, 2. Logor Danica 1941.-42., 3. Židovska traka koju je 1941.-42. nosio koprivnički Židov Krešimir Švarc.

Fotografije je ustupio: Muzej grada Koprivnice