U organizaciji Hrvatskoga knjižničarskog društva – Komisije za pokretne knjižnice i Komisije za narodne knjižnice u suradnji s Društvom knjižničara Bilogore, Podravine i Kalničkog prigorja i uz domaćinstvo Gradske knjižnice i čitaonice Virovitica, tijekom 5. i 6. lipnja 2025. godine održana je hrvatska konferencija s međunarodnim sudjelovanjem na temu putujućih knjižnica – bibliobusa, te festival bibliobusa. Jedna od članova Programskog i organizacijskog odbora konferencije i festivala bila je voditeljica Županijske matične i razvojne službe Knjižnice i čitaonice „Fran Galović“ Koprivnica, knjižničarska savjetnica Ljiljana Vugrinec.

Na ovom stručnom skupu od velike važnosti za putujuće knjižničare, osim hrvatskih knjižničara, sudjelovali su i stručnjaci iz SAD-a, Ukrajine, Estonije, Španjolske, Bugarske, Mađarske, Srbije i Slovenije. Festival bibliobusa na kojemu je ove godine sudjelovalo najviše vozila u povijesti hrvatskih susreta putujućih knjižnica, održan je u četvrtak, 5. lipnja u središtu Virovitice, ispred zgrade Gradske knjižnice i čitaonice. Zainteresirani posjetitelji, ponajviše djeca, imali su prilike razgledati eksterijer, interijer i fond koprivničkog i ostalih 16 bibliobusa koji su se na njemu predstavili, od kojih je većina stigla iz Hrvatske, a jedan je doputovao čak iz Bugarske, iz grada Vidina. Knjižničari su strpljivo i s veseljem odgovarali na pitanja posjetitelja i razmjenjivali iskustva s kolegama putujućim knjižničarima iz drugih bibliobusnih službi. Nakon zanimljivog programa, festival bibliobusa otvorila je ministrica kulture i medija dr. sc. Nina Obuljen Koržinek, istaknuvši da ministarstvo podupire bibliobusne službe jer one omogućuju „da knjiga dođe do onih sugrađana koji nemaju jednostavan pristup knjižnici“.

Osim festivala bibliobusa, prvi je dan konferencije održan i okrugli stol pod nazivom Vozila pokretnih knjižnica – izazovi i mogućnosti za budućnost na kojemu je jedan od sudionika bila voditeljica koprivničke bibliobusne službe Valentina Mikec. Ovaj okrugli stol bio je sjajna prilika da se knjižničari u pokretnim knjižnicama i proizvođači bibliobusa povežu, razmjene iskustva i zajedno oblikuju najbolje prakse za budućnost pokretnih knjižnica u Hrvatskoj. Zato je na okruglom stolu bilo govora o izboru i projektiranju vozila, izradi tehničke dokumentacije i ključnim tehničkim komponentama vozila, o unutarnjem uređenju bibliobusa i njegovoj svrsi, te o mogućnosti uvođenja električnih vozila u službu pokretnih knjižnica.

U petak, 6. lipnja održan je stručni program konferencije pod nazivom Pokretne knjižnice budućnosti – otvoreni put do korisnika u sklopu kojega je održano čak 14 izlaganja koja su sudionicima omogućila razmjenu znanja, iskustava, ideja i dobre prakse, kao i stvaranje suradnje i partnerstva. Voditeljica koprivničke bibliobusne službe Valentina Mikec održala je izlaganje o nedavnom posjetu Gradskoj knjižnici i bibliobusima u Göteborgu (Švedska) u sklopu Erasmus+ akreditacije u području obrazovanja odraslih, koje se uklopilo u temu konferencije – pokretne knjižnice budućnosti, s obzirom na to da se radi o prvim električnim vozilima pokretnih knjižnica u Švedskoj. Osim ovim izlaganjem, koprivnička bibliobusna služba predstavila se i posterskim izlaganjem na kojemu su bili navedeni osnovni podaci o službi i predstavljene uspješne programske aktivnosti koje se provode u bibliobusu. Poster o pokretnim knjižnicama u Hrvatskoj, prigodom Dana hrvatskih bibliobusa, 9. lipnja, i 25 godina rada Komisije za pokretne knjižnice HKD-a izradila je njezina dugogodišnja članica, voditeljica Županijske matične i razvojne službe, knjižničarska savjetnica Ljiljana Vugrinec.

Na festivalu bibliobusa i konferenciji sudjelovali su i vozač koprivničkog bibliobusa Luka Sinjeri, ravnatelj koprivničke knjižnice Karlo Galinec, bivša voditeljica koprivničke bibliobusne službe Ana Škvarić i knjižničarski tehničar Odjela za odrasle Darko Jovičić.

Dodajmo još da u 2025. godini u Republici Hrvatskoj djeluje ukupno 16 bibliobusnih službi s ukupno 19 vozila. To su službe u: Bjelovaru, Čakovcu, Hrvatskoj Kostajnici, Karlovcu, Koprivnici, Križevcima, Lekeniku, Novom Marofu, Poreču, Rijeci, Splitu, Vinkovcima, Virovitici, Vrpolju, Zadru i Zagrebu. Na područjima koja pokrivaju svojom uslugom, pokretne knjižnice su nerijetko prvi i jedini oblik knjižnične usluge dostupan stanovništvu. Prema tome, bibliobusi obavljaju neizmjerno važnu funkciju poticanja čitanja i različitih vrsta pismenosti u područjima koja obilaze, a imaju i izrazitu socijalnu ulogu o kojoj se u javnosti ne govori dovoljno. U Republici Hrvatskoj danas postoji više bibliobusnih službi i vozila nego ikad u povijesti hrvatskih pokretnih knjižnica, no još uvijek niti sve županije, niti sve jedinice lokalne samouprave nisu obuhvaćene knjižničnom uslugom. Upravo su zato kako bismo mogli kontinuirano raditi na tome da knjige i kvalitetni kulturni sadržaji dođu do svih, osobito ruralnih i slabo nastanjenih područja naše države, važni ovakvi stručni skupovi, ključni dokumenti poput Programa razvoja mreže pokretnih knjižnica u Republici Hrvatskoj od 2023. do 2032. kojima donositelji odluka pokazuju razumijevanje važnosti ove problematike, te što veća promocija pokretnih knjižnica u javnosti.

U tom kontekstu važno je navesti da 9. lipnja svake godine obilježavamo Dan hrvatskih bibliobusa, dan posvećen promicanju pokretnih knjižnica i svih koji ih s predanošću održavaju i razvijaju kako bi jačale socijalnu uključenost, kulturnu povezanost i informacijsku dostupnost u svim krajevima Hrvatske, osobito onima udaljenima i manje dostupnima. Završimo s ovogodišnjim motom Dana hrvatskih bibliobusa koji savršeno sažima ono što svi bibliobusi teže činiti:

„Bilo uz seosku ili uz gradsku cestu,

Bibliobus je uvijek na pravome mjestu.“

Izvor: Knjižnica i čitaonica “Fran Galović”