Glazba kao nematerijalna kulturna baština već je neko vrijeme neizostavni dio programa Muzeja grada Koprivnice. Višegodišnja uspješna suradnja sa Židovskom općinom Koprivnica također se u proteklih nekoliko godina predstavila s više muzejsko-galerijskih projekata, povijesnom izložbom ”Židovi u Koprivnici” i programom međunarodne kulturne suradnje sa Sinagogom u Mariboru (Judje v Koprivnici). Logički slijed muzejskih istraživanja nepokretne i pokretne kulturne baštine, valorizacija i revalorizacija muzejske građe Zbirke Judaica Muzeja grada Koprivnice, svakako je i predstavljanje glazbene baštine europske židovske zajednice.

Koncertom u Galeriji Koprivnica nadareni mladi glazbenici skupine ”Di Galitzyaner Klezmorim” iz Krakowa (Poljska) predstavit će se interpretacijom tradicionalne klezmer glazbe, tipične jidiš glazbene baštine s prostora pruske Galicije. Klezmer je specifičan glazbeni stilski izričaj koji kombinira tradicijsku glazbu židova, klasiku i suvremenu glazbu. Nastao je u 18. stoljeću, prema nekim izvorima i ranije, temelji se na tradicijskim napjevima koje su židovske europske zajednice koristile u posebnim prigodama, a koje su lokalne skupine tijekom vremena mijenjale stvarajući novi stilski izričaj. Trio poljskih glazbenika temeljito je istražio specifični zvuk židovske glazbe kojoj su prilagodili zvuk vlastitih instrumenata – klarineta, harmonike i kontrabasa. Koprivničku publiku i ljubitelje tradicijske glazbe koncertom u Galeriji Koprivnica očekuje uzbudljiv glazbeni doživljaj. (DJE, 2010.)

Ljetni koncert klezmer sastava u Galeriji Koprivnica 

Zadovoljstvo nam je i osobita čast pozvati Vas
na koncert tradicionalne židovske glazbe u Galeriji Koprivnica
poljskog glazbenog sastava iz Krakowa
Di Galitzyaner Klezmorim
Mariola Spiewak
klarinet

Gregorz Spiewak
harmonika

Rafal Seweryniak
Kontrabas

Galerija Koprivnica
31.08.2010. utorak
20.00 sati

Realizaciju koncerta omogućili su:
Savjet za nacionalne manjine Republike Hrvatske
Židovska općina Zagreb
Židovska općina Koprivnica
Muzej grada Koprivnice
 

Sastav Di Galitzyaner Klezmorim, Krakow (Poljska) 1996. godine osnovala su tri studenta Glazbene akademije u Krakowu, fascinirana klezmerom i ambijentom bivše židovske četvrti Kazimierz. Ime sastava na jidišu upućuje na glazbenike iz Galicije, dijela Poljske pod austrijskom upravom. Sastav izvodi tradicionalne židovske kompozicije, vlastite kompozicije i klezmerske obrade inspirirane klasičnom glazbom, posebice Chopinom.

Trio čine: Mariola Spiewak (klarinet), Gregorz Spiewak (harmonika) i Rafal Seweryniak (kontrabas).

Di Galitzyaner Klezmorim

Program

• ”Moldavska Hora / Bezimena Sirba"

Tradicionalna (M. Spiewak, G. Spiewak)

Kompozicija čiji naslov upućuje na njezino porijeklo započinje tradicijskim židovskim plesom Horom, sporijeg ritma. Drugi dio ima karakter marša, dinamičniji je i življi, a nastao je iz glazbenog komada ”Britishaner Bulgar” kojeg je svojedobno snimio Dave Tarras. Kompozicija je poznata i pod nazivom ”Bezimena Sirba” (s albuma Joela Rubina i Epstein’s Brothers Orchestra).

• "Mazl Tov"

Tradicionalna (M. Spiewak, G. Spiewak)

Ova se kompozicija snažno oslanja na tipični istočnoeuropski Nigun.

Nigun (hebrejski: lenagen=svirati) jednostavna je, lako pamtljiva kompozicija, bez teksta, često religioznog karaktera, ponekad komponirana od strane rabina ili članova rabinskog suda. Melodijska osnova može se zasnivati na lokalnim tradicijskim napjevima ili na stranim melodijama, kasnije posvećenima. Nigun karakteriziraju uzastopna kontemplacijska ponavljanja karakteristična za zajednička pjevanja religioznih grupa te mu se katkada pripisuju mistične mogućnosti dovođenja do ekstaze. Tiš nigunim karakteristiačna je forma uz objede, a često aritimični Deveikus nigunim, posvećeni bogu, pjevali su se u procesijama, meditacijama i žalovanjima. Sve nigunim karakterizira onomatopejski slogovni vokal vezan uz određeno geografsko područje ili zajednicu (bim, bom u okolici Moditza, aj digi daj oko Gera, ti la lidl la li la lo oko Karlyna, te oj joj karakterističan za Lubaviče. Ovakve se melodije nalaze na brojnim nosačima zvuka, a ovisno o izvođačima dobivaju različite naslove (Freilach, Mazel Tov i dr.).

•  "Hasidska"

Tradicionalna (M. Spiewak, G. Spiewak, R. Seweryniak)

Ova je pjesma usko vezana uz hasidski nigun, a preuzeta je od mađarske grupe Muszikas’s (”Khusid Dance”).

• "Veseli Nigun"

Tradicionalna (M. Spiewak, G. Spiewak)

Dobar je primjer istočnoeuropskog niguna, a preuzeta je s repertoara slavne klarinetistice Giore Feidman.

• "Molitva u Isakovoj sinagogi"

(M. Spiewak, G. Spiewak)

Ispreplićući hašidske melodije umjerenog ritma, postepeno se ova pjesma transformira u ekstatički ples divljenja.

• "Chopin Freilach"

(Chopin / M. Spiewak, G. Spiewak)

Temelji se na Chopinovim mazurkama (C-dur, op. 24 br. 2, g-mol, op. 67 br. 2, a-mol, op.68 br. 2). Komponirana je za ”Chopin Open” (natjecanje za sve instrumente izuzev glasovira) 1999. godine, prigodom 150. obljetnice kompozitorove smrti. Ovaj pokušaj kombiniranja klezmerske tradicije i klasike nagrađen je prvom nagradom žirija.

• "Harryev triumf"

(M. Spiewak, G. Spiewak)

Ova je kompozicija glazbena podloga za istoimeni dokumentarni filma Daniel D. Burnsa. Film govori o poljskom židovu Chielu (Harryu) Zborowskom, koji je jedini iz obitelji preživio Holokaust.

• "Sirtos za Leona"

Tradicionalna (M. Spiewak, G. Spiewak)

Kompozicija kombinira židovski tradicijski napjev i grčki ritama sirtosa. Nastala je u čast našeg prijatelja Leona Blanka, koreografa i učitelja plesa, preminulog prije dvije godine.

• "Odessa Bulgar"

Tradicionalna (M. Spiewak, G. Spiewak)

Mješavina freilacha i bugarskih narodnih napjeva iz repertoara sastava Klezmatics.