Muzej grada Koprivnice, Trg dr. Leandera Brozovića 1, Koprivnica

10.3. – 10.5.2011.

Izložba „Zaštitna arheologija višeslojnih nalazišta Volarski breg (2008., 2010.) i Delovi – Grede I (1982.)“ Odjela arheologije Muzeja grada Koprivnice prikazuje granu arheologije koja je ponekad u javnosti krivo ili nedovoljno protumačena i prihvaćena. Riječ je o zaštitnim arheološkim radovima koji se, poglavito u posljednjih desetak godina, učestalo provode za potrebe različitih investitora diljem Republike Hrvatske, posebice od usvajanja „Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara“ iz 1999.g. Takova su istraživanja, prema spomenutom zakonu, dužni financijski iznijeti sami investitori koji svojim građevinskim zahvatima izravno ugrožavaju kulturnu baštinu, a arheologija je u tom slučaju njen „spasitelj“. Sukladno tome, arheolozi su ponekad primorani prilagoditi se nastaloj situaciji i u njoj reagirati u što je moguće kraćem vremenskom roku, neovisno o vremenskim uvjetima i terenskoj situaciji, ali pritom pažnju posvetiti isključivo na pravila struke (spomenut ću samo kako su se istraživanja u Delovima 1982.g. iz raznih razloga protegnula od 11.01. do 06.04., dok su ona na Volarskom bregu 2010.g. provedena u samo 8 radnih dana).

Kao primjere takovih istraživanja izložbom su predočena dva arheološka nalazišta: Volarski breg sjeverno od Virja i Grede I sjeverno od Delova. Iako su oba nalazišta bila poznata mnogo prije početka građevinskih radova, i jedno i drugo doživjelo je određenu devastaciju uslijed neadekvatne komunikacije između investitora i struke. Tako je npr. Volarski breg prepoznat i registriran početkom 80-ih godina 20.st. prvi put istraživan tek 2008. pa potom 2010.g. (u oba slučaja za potrebe Poljoprivredne zadruge Virje), dok je nalazište Grede I istraživano 1982.g. (prilikom izgradnje Farme za tov junadi, Podravka d.d. Koprivnica). Investitori u nastalim situacijama uvijek postavljaju isto pitanje „Zašto se nalazište nije istraživalo prije početka ovih građevinskih radova?“ i istu konstataciju „Tu nema ništa…“. Treba reći kako su u Podravini (ali i Republici Hrvatskoj) arheološka nalazišta relativno slabo istražena, a kako se za redovnu djelatnost izdvajaju relativno slaba novčana sredstva, samim time se i arheolozi odlučuju na istraživanja onih nalazišta koja su im (kao pojedincu), rekao bih, zanimljivija i u određenom trenutku „važnija“. Upravo stoga se pojedina nalazišta istražuju neplanirano i to upravo u trenutku kada im zaprijeti određena devastacija. Takav je slučaj bio kod oba nalazišta predstavljena ovom izložbom.

Nalazišta su zanimljiva i u mnogočemu vrlo slična. Ponajprije, riječ je o višeslojnim nalazištima kakova nisu brojna u Podravini u usporedbi sa, recimo, Slavonijom. S druge strane, i karakter nalazišta vrlo je sličan. Oba su postavljena na visinskim gredama, tj. ostatcima i dijelovima diluvijalnih naslaga „Đurđevačkih peskov“, što je, čini se, u povijesti činio osnovni preduvjet za osnivanje naselja. Naseljavanje nalazišta započinje u vrijeme kasnog brončanog doba, dolaskom novog stanovništva u ove prostore definirane kao Kultura polja sa žarama. Postojanje rane faze (kr.14.-13.st.pr.Kr.) dotične kulture potvrđeno je na Volarskom bregu 2010.g., dok je sam kraj kasnog brončanog doba (9.-8.st.pr.Kr.) uočljiv na Gredama I 1982.g. Nakon toga, oba položaja ponovno su naseljena u vrijeme mlađeg željeznog doba (2.-1.st.pr.Kr.), povezano uz naseljavanje keltskog stanovništva. Volarski breg naseljava se i u vrijeme ranog srednjeg vijeka (8.-9.st.), a zanimljivo je kako je zaštitnim istraživanjima Instituta za arheologiju 2008.g., pored naselja, dokazana i određena metalurška djelatnost (kao jedina takova istražena u Hrvatskoj). Tragovi obitavanja potvrđeni su i u razvijenom (11.-13.st.) te kasnom srednjem i ranom novom vijeku (14.-16.st.).

Iz svega navedenog, jasno je vidljivo kako su zaštitna arheološka istraživanja na oba nalazišta polučila hvalevrijedne rezultate, koji bi bez njihova provođenja bila nepovratno izgubljena ili u blažem slučaju daleko umanjena. Treba napomenuti, kako se samo iznimnom zaljubljenošću arheologa u svoj poziv dobivaju nova saznanja o prošlim vremenima Podravine, bez kojih bi naš kulturni identitet bio daleko skromniji.

Robert Čimin, 05.03.2011.