S tugom se opraštamo od Radovana Kranjčeva, biologa, pedagoga i publicista, dobitnika Nagrade za životno djelo Grada Koprivnice 1996. godine, čiji je život i rad ostavio dubok trag u znanstvenoj i kulturnoj baštini Podravine i Hrvatske.

Nakon završene učiteljske škole u Križevcima (1952) te Više pedagoške škole u Zagrebu (1957), diplomirao je biologiju na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Zagrebu 1965., gdje je 1981. i doktorirao temom o odnosu faune leptira prema prirodnim i antropogenim staništima Podravine i podravskih pijesaka. Radio je kao učitelj i ravnatelj u Gabajevoj Gredi i Đelekovcu, potom kao gimnazijski profesor biologije u Koprivnici, a od 1991. do umirovljenja 1995. bio je i ravnatelj koprivničke gimnazije.

Njegov istraživački rad bio je usmjeren na biologiju, ekologiju i geografiju, osobito na hrvatsku floru, napose porodicu kaćuna (Orchidaceae). Otkrio je više od trideset novih svojti za hrvatsku floru te opisao nekoliko endemičnih vrsta, izrađujući pritom bogatu fotodokumentaciju i korološke karte. Svojim radom snažno se zalagao za očuvanje ugroženih staništa i njihovo ekološko vrednovanje.

Bio je plodan autor i publicist: objavio je na stotine znanstvenih i popularno-znanstvenih radova u brojnim časopisima i novinama, među kojima se ističu Priroda, Biološki list, Šumarski list, Podravski zbornik, Glas Podravine i Prigorja, Natura Croatica i mnogi drugi. U Glasu Podravine i Prigorja objavio je više od 850 članaka, a surađivao je i s nacionalnim dnevnicima. Bio je autor i koautor više knjiga, među kojima se izdvajaju Priroda Podravine (1995.), Hrvatske orhideje (2005.), Đurđevački pijesci (2006.), Kalnik (2008.), Leptiri Hrvatske (2009.) i Jadranski pučinski otoci (2010.).

Njegova predanost prenošenju znanja ogledala se i u suradnji s Hrvatskom televizijom, gdje je bio scenarist i suautor četrdesetak obrazovnih emisija. Izlagao je fotografije i zbirke prirodnina u Koprivnici, Zagrebu, Ljubljani, Varaždinu, Ogulinu i Đurđevcu. Za svoj doprinos znanosti i obrazovanju, uz nagradu za životno djelo Grada Koprivnice, primio je i nagradu Ivan Filipović (1997.).

Radovan Kranjčev nastavio je znanstveno-pedagoški put svoga oca Ive Kranjčeva (1900–1957), profesora i istraživača kulturnopovijesne i prirodne baštine Podravine.

Odlaskom Radovana Kranjčeva izgubili smo predanog istraživača prirode, učitelja mnogih generacija te neumornog kroničara i čuvara podravskog krajolika. Njegov rad ostat će trajan spomenik ljubavi prema prirodi i znanosti, a uspomena na njega trajno će živjeti u Podravini i šire.

S poštovanjem i zahvalnošću za sve što je dao, neka mu je vječna slava i hvala.