Objavljeno: 25.11.2011.
Advent ili Došašće (lat. Adventus dolazak, došašće) početak je predbožićnog vremena kojim se radosno očekuje rođenje malog Božića u liku novorođenog djetešca Isusa. Od 8. stoljeća, razdoblje Došašća počinjalo je na dan Sv. Martina, (11. studenog), a obilježavalo ga je odricanje, pokora, post i nemrs poput Korizme. Tijekom stoljeća, običaj slavljena Adventa se mijenjao. Advent danas više nije pokorničko vrijeme, već je vrijeme bdijenja i radosnog iščekivanja rođenja malog Boga koje započinje četiri nedjelje uoči blagdana Božića, a prva adventska nedjelja (između 27. studenog i 3. prosinca) najbliža je blagdanu Sv. Andrije (30. studenog). Božićni običaji u Koprivnici koje čine pretkršćanski običaji vezani uz buđenje prirode zajedno sa običajima kićenja bora, obilaska Sv. Nikole i Krampusa, adventskog vijenca, pripreme adventskih kolačića … koji su nastali i oblikovali se pod različitim kulturnim utjecajima dio su naše lokalno – regionalne tradicije i srednjoeuropske kulturne baštine.
Stanovnici malog srednjoeuropskog grada Koprivnice Advent su započinjali na dan Sv. Katarine, u dugim zimskim večerima, pripremajući se za Božić. Prve zapise o Adventu u Koprivnici zabilježio je dr. Rudolf Horvat 1896. u Zborniku za narodni život i običaje Južnih Slavena u kojima Koprivničanci: „smatraju advent kao pripravu za veliku svetkovinu Božića. Mesa ne jedu u srijedu, petak ni u subotu“. Dr. Rudolf Horvat, također je zabilježio srednjovjekovni adventski običaj odlaska u župnu crkvu Sv. Nikole i franjevačku crkvu na mise zornice (od lat. Rorate) koje imaju pokornički značaj i održavaju se i danas, uz pjevanje omiljenih adventskih pjesama: „Svaki dan u 5 sati ujutro služi se zornica; narod polazi u crkvu; ako je tamno s „lampaši“ u ruci. Neobično rado pjevaju pjesmice „Zdravo budi Marijo“, Poslan bi angjel Gabrijel“ i „Ptičice lepo pevaju.“
U to vrijeme pripremali su se za Božić kao da dočekuju nekog dragog gosta – čistili su kuću i okućnicu, iz vinograda dopremali vino, pekli rakiju, pripremali i kupovali sve što im je potrebno u gospodarstvu jer Božić je samo jedan i mora se svečano proslaviti – od tud izreka „Imamo vsega kak na Božić“. Na dan Sv. Barbare ili Sv. Lucije domaćice su posadile zrna pšenice u zdjelicu ili na tanjuriće obložene vatom i zemljom, kako bi porasla do Božića i pripremale sitne kolačiće: išlere, makrone, minjone, pusrle, paprenjeke, kiflice od meda, oraha, lješnjaka, jaja koji su simbol plodnosti i obilja. U tim dugim zimskim večerima ukućani su se odmarali od poslova vezanih uz kuću i okućnicu pa su imali više vremena za druženje koje je započelo obilaskom betlehemara koji su najavljivali dolazak i rođenje malog Božića. Darivanje djece nastavilo se je na Nikolinje, dan Sv. Nikole. Uoči tog dana, djeca su u prozor stavljala očišćene čizmice. Ujutro su dobra djeca našla poklon, a zločesta šibu.
Na dan uoči Božića, Badnjak, sve je bilo spremno za dolazak dragog gosta –kuća i okućnica je bila uređena i čista, obitelj je bila vesela, pripremao se stol pokriven bijelim stolnjakom na kojem je bio adventski vijenac, božićni aranžman od borovih iglica ukrašen licitarima, češerima, kuglicama. Uz pjevanje božićnih pjesama ukućani su kitili božić (božićnu jeku) kuglicama od puhanog stakla, licitarima, orasima i češerima koje su bojali zlatnim i srebrnim prahom, bombonima, svjećicama, božičnicama (crvenim jabukama), kolačima. Ispod bora stavljalo se malo slame na kojoj su bile jaslice od papira kraj kojih je stajala pšenica posijana na Sv. Barbaru ili kupljena na placu, ukrašena trobojnicom sa svijećom. Kraj pšenice se nalazila božičnica u koju je bio zataknut ružmarin ukrašen vrpcama, zdjelica sa voćem i suhim plodovima i kuglof.
Veselje kojim se dočekivao Božić u obiteljskim kućama preselilo se na gradske ulice i trgove, osvijetljene svjećicama, ukrašene okićenim jelkama i adventskim vijencem na kojima su se odvijali prigodni programi. Radost je prisutna i u vrtićima i školama gdje su djeca izrađivala prigodne božićne ukrase, primala darove koje im je donio Sv. Nikola i tako se pripremala za dolazak blagdana Božića.
Marija Mesarić, prof.
Muzej grada Koprivnice
Zrinski trg 1, 48000 Koprivnica
grad.koprivnica@koprivnica.hr
+385 48 279 555
IBAN: HR5523860021820100005
SWIFT: PDKCHR2X
OIB: 62112914641