Objavljeno: 03.01.2022.
UVOD:
Kulturne i kreativne industrije jedan su od najbrže rastućih sektora današnjice, posebice u zemljama Europske unije. Jedinstvena definicija kulturnih i kreativnih industrija ne postoji, već ih pojedini autori i države definiraju na njima svojstven način („Konkurentnost kulturnih i kreativnih industrija u EU“, N. Zupčić-Floričić, I. Cvečić i M. Toljanović, 2020.) te pojedini autori koriste i pojam Kreativne ekonomije („Poduzetništvo u kreativnim industrijama“, S. Godlstein, 2016.).
Zeleni papir o otključavanju potencijala kulturnih i kreativnih industrija (COM 2010) donesen je s ciljem stvaranja pozitivne klime za rast kreativnih i kulturnih industrija, s tim da različito definira pojmove kulturne i kreativne industrije.
Tako je definicija kulturnih industrija definirana: „kao one industrije koje proizvode i distribuiraju dobra ili usluge koja imaju specifično obilježje, sadržaj, svrhu ili upotrebu, a koja objedinjava ili prenosi kulturni izražaj, neovisno o komercijalnoj vrijednosti tih dobara ili usluga. Pored tradicionalnih umjetničkih sektora (izvedbene umjetnosti, likovne umjetnosti i kulturnu baštinu – uključujući i javni sektor), kulturne industrije uključuju film, DVD i video, TV i radio, video igrice, nove medije, glazbu, knjige i tisak“ („Mapiranje kreativnih i kulturnih industrija u Republici Hrvatskoj“, 2015.).
Definicija kreativnih industrija: „industrije koje kulturu koriste kao input te sadrže kulturnu dimenziju, premda njihove proizvode obilježava veća funkcionalnost. Kreativne industrije uključuju arhitekturu i dizajn, zatim grafički dizajn, modni dizajn i oglašavanje“ („Mapiranje kreativnih i kulturnih industrija u Republici Hrvatskoj“, 2015.; Publications | Diversity of Cultural Expressions (unesco.org)).
Europska unija kulturni sektor dijeli u podsektore: izdavaštvo, vizualne umjetnosti, arhitekturu, izvedbene umjetnosti, audiovizualne usluge, multimediju, kulturnu baštinu, arhive i knjižnice („Exploitation & Development of the Job Potential in the cultural Sector“, 2001.).
Hrvatska kreativne i kulturne industrije dijeli u podsektore: muzeji, knjižnice i baština, umjetnost, glazba i izvedbene umjetnosti, dizajn, film, fotografija, zanati (umjetnički obrti), arhitektura, računalni programi, igre i novi mediji, elektronički mediji, izdavaštvo i oglašavanje i tržišno komuniciranje („Mapiranje kreativnih i kulturnih industrija u Republici Hrvatskoj“, 2015.).
Nestabilnost kreativne i kulturne industrije u Hrvatskoj, ali i u bližim nam susjednim zemljama očituje se u: premalim tržištima, proizvodnjama u malim serijama, velikog utjecaja međunarodnih kreativnih i kulturnih industrija, nesnalaženje u distribuciji proizvoda, oslanjanje većinom na javna sredstva, usmjerenost samo na jedno kulturno i kreativno područje bez povezivanja s ostalim područjima i djelatnostima, nedostatak poduzetničkog/marketinškog znanja. („Poduzetništvo u kreativnim industrijama“, S. Goldstein, 2016.)
Umjetnici i djelatnici u kulturi većinom su samozaposleni te njihove plaće ovise o angažmanu na projektima kreativnih i kulturnih industrija. Stoga je njihova primarna egzistencija nesigurna. Kako bi se nastavio njihov rad i osigurala se njihova socijalna sigurnost potrebno je osmisliti mjere koje su namijenjene njima i njihovom kreativnom i kulturnom stvaranju. Mjerama se želi izbjeći mijenjanje profesija i stvaranje stagnacije u kulturnim i kreativnim industrijama. Mjere namijenjene umjetnicima i djelatnicima u kulturi trebaju biti poticajne za stvaranje novih kulturnih i kreativnih sadržaja, a sadržaji dostupniji građanima. Pandemija koja je zahvatila cijeli svijet u 2020. i 2021. godini ubrzala je digitalizaciju i digitalne alate. Navike građana su se transformirale. Digitalno okruženje prilika je za razvoj novih tržišta i veće vidljivosti. („Culture in crisis – Policy guide for a resilient creative sector“, United Nations, Educational, Scientific and Cultural Organization, 2020., Culture in crisis: policy guide for a resilient creative sector – UNESCO Digital Library)
Prihodi digitalne ponude u Hrvatskoj u 2020. godini doživjeli su porast preko 300% u odnosu na 2019. godinu. Najveći iznosi dolaze s platformi: YouTube, Deezer, Spotify i Google Play (Tračak optimizma: rastu digitalni prihodi autora (INFOGRAFIKA) :: HDS ZAMP – Glas autora, 2021.).
Primjer dobre prakse ulaganja u kreativne i kulturne industrije je Velika Britanija koja danas nosi naziv „the world’s creative hub“. Velika Britanija vodi se s četiri ključna alata: stvaranje sadržaja, produkcija, distribucija i konzumacija. Rast ekonomije primijetile su i druge države koje su u primijenile alate Velike Britanije. („Poduzetništvo u kreativnim industrijama“, S. Goldstein, 2016.).
Ovim Pilot Javnim pozivom želi se dobiti kulturno kreativni sadržaj koji prikazuje kvalitetu umjetnika, djelatnika i poduzetnika u kulturi na području grada Koprivnice, prikazati grad Koprivnicu kao mjesto u kojem je poželjno djelovati u kulturi, mjesto koje je bogato poželjnim lokacijama za snimanja video spotova, reklama, filmova, lokacijama za stvaranje jedinstvenih fotografija, grad u kojem ne nedostaje motivacije i inspiracije za stvaranje glazbenih, književnih, likovnih i inih djela. Ujedno, pružiti priliku lokalnim umjetnicima, djelatnicima i poduzetnicima u kulturi veću promociju i vidljivost u Republici Hrvatskoj, ali i izvan granica Republike Hrvatske i na taj način osigurati njihove daljnje angažmane u njihovom kulturnom i kreativnom stvaranju.
Očekivati rezultat Javnog poziva je visoko kvalitetan digitalni sadržaj koji prikazuje kulturno kreativni identitet grada stvoren u suradnji i zajedništvu većine aktera/nositelja kulturnih i kreativnih sadržaja u lokalnoj zajednici.
Krajnji proizvod realizacije projekta ostat će u vlasništvu Grada Koprivnice te se autorsko pravo i ostala srodna prava koja proizlaze iz digitalnog sadržaja prenose na Grad Koprivnicu sukladno Zakonu o autorskom pravu i srodnim pravima („Narodne novine“ 111/21). Digitalni sadržaj imati će svrhu promovirati grad Koprivnicu kao kulturno kreativno središte sjeverozapadne Hrvatske te grad u kojem djeluje pozitivna poduzetnička klima za kulturnu i kreativnu industriju.
CILJ JAVNOG POZIVA:
Glavni cilj Javnog poziva je doprinijeti promociji grada Koprivnice kao atraktivno kulturno/kreativno središte sjeverozapadne Hrvatske, idealno mjesto/kulisa za snimanje spotova, reklama, filmova i ostalih audio vizualnih sadržaja, fotografija te stvaranja svih oblika umjetničkih i poduzetničkih radova/proizvoda/usluga kroz suradnju umjetnika, djelatnika u kulturi, poduzetnika iz kreativne i kulturne industrije te IT sektora s područja grada Koprivnice.
Specifični cilj je stvoriti visoko kvalitetan digitalni sadržaj koji prikazuje kulturno kreativni identitet grada Koprivnice koji će se distribuirati na glavnim društvenim mrežama, portalima i platformama u svrhu promocije kulturnih i kreativnih industrija i IT sektora.
VRIJEDNOST JAVNOG POZIVA I BROJ UGOVORA:
Ukupna planirana vrijednost Javnog poziva iznosi 70.000,00 kuna te je ujedno i to najveći iznos koji prijavitelj može zatražiti.
Grad Koprivnica odobriti će i ugovoriti 1 projekat s najviše ostvarenih bodova.
BROJ PRIJAVA:
Jedan prijavitelj može prijaviti najviše 1 projekat.
Ukoliko prijavitelj dostavi više od 1 projekta, svi projekti će se smatrati ne važeći i biti će vraćeni prijavitelju.
PRIJAVITELJI I PARTNERI:
Prihvatljivi prijavitelj može biti:
Prijavitelji za partnere obavezno moraju uključiti minimalno 2 pravne ili fizičke osobe iz područja odnosno zanimanja sa sjedištem/prebivalištem u Koprivnici: snimatelj, fotograf, dizajner, scenograf, glazbenik, glumac, redatelj, producent, IT stručnjak, slikar, književnik, freelancer i slična kulturno/kreativna zanimanja.
Ostali partneri na projektu, ukoliko ne djeluju i nemaju sjedište u gradu Koprivnici, a od iznimnog značaja su za kvalitetu projekta uz dodatna i jasna obrazloženja mogu biti izvan grada Koprivnice.
Veću vrijednost u ocjenjivanju projekta biti će projekti koji će u provedbu projekta uključiti lokalne umjetnike i poduzetnike iz kreativnih i kulturnih industrija.
MJESTO PROVEDBE PROJEKTA:
Projekt se u cijelosti mora provoditi na lokacijama u gradu Koprivnici, u kombinaciji unutrašnjih i vanjskih prostora.
Veću vrijednost u ocjenjivanju imati će digitalni sadržaj koji uključuje više lokacija i s više aktera s područja grada Koprivnice.
VRIJEME PROVEDBE PROJEKTA:
Trajanje projekta je od dana potpisa ugovora do 25.10.2022. godine.
PRIHVATLJIVI REZULTATI PROJEKTA:
Prihvatljivi rezultati projekta su oni koji dovode do konačnog rezultata Javnog poziva, što uključuje:
PRIHVATLJIVI TROŠKOVI:
– ugovori o radu za voditelja projekta i izvoditelje projekta,
– ugovori o djelu za izvoditelje projekta (snimatelj, fotograf, dizajner, scenograf, glazbenik, glumac, redatelj, producent, IT stručnjak i ostali umjetnici, kreativni i kulturni djelatnici),
– ugovori o autorskom honoraru za autorska djela izvoditelja projekta (snimatelj, fotograf, dizajner, scenograf, glazbenik, glumac, redatelj, producent, IT stručnjak i ostali umjetnici, kreativni i kulturni djelatnici),
– studentski ugovori (ako se radi o studentima sa Sveučilišta Sjever),
– računi – obrtnika kreativnih i kulturnih industrija s područja grada Koprivnice,
– računi trgovačkih društava s područja grada Koprivnice, a za trgovačka društva izvan područja grada Koprivnice može se odobriti trošak uz dodatna obrazloženja ukoliko se radi o usluzi koja će doprinijeti kvaliteti i inovativnosti digitalnog sadržaja,
– računi – najam prostora/scenografije/kostima i slično vezanih uz video i prostor potreban za realizaciju digitalnog sadržaja,
NEPRIHVATLJIVI TROŠKOVI:
POSTUPAK PRIJAVE:
Dokumentacija koja mora biti priložena uz prijavu na Javni poziv sadrži sljedeće dokumente:
Rok za prijavu na Javni poziv traje od dana objave Javnog poziva do 4. ožujka 2022. godine.
Dokumentacija koja se prilaže uz prijavu na Javni poziv ispunjava se na hrvatskom jeziku, mora sadržavati sve podatke koji se traže (što znači da je potrebno obrasce ispuniti u cijelosti!) i mora biti ispunjena na računalu. Svi propisani obrasci trebaju biti potpisani od strane osobe ovlaštene za zastupanje te ovjereni.
Nepotpuni obrasci neće biti uzeti u razmatranje.
Rukom ispisani obrasci neće biti uzeti u razmatranje. Ukoliko Prijavni obrazac sadrži navedene nedostatke, prijava će se smatrati nevažećom.
Svi troškovi i zatražena financijska sredstva trebaju biti sukladni aktivnostima u opisnom obrascu prijave te planirani s realnim tržišnim cijenama.
Dokumentaciju za prijavu na Javni poziv potrebno je poslati u papirnatom obliku (jedan izvornik).
Rok za prijavu na Javni poziv je 04.03.2022. godine. Prijava je dostavljena u roku ako je na prijamnom štambilju vidljivo da je zaprimljena u pošti ili u pisarnici Grada Koprivnice do kraja datuma koji je naznačen kao rok za prijavu na Javni poziv.
Sve prijave poslane izvan roka neće biti uzete u razmatranje.
Dokumentacija za prijavu na Javni poziv dostavlja se poštom ili osobno na adresu:
KOME SE, KAKO I U KOJEM ROKU OBRATITI ZA DODATNA POJAŠNJENJA:
Sva pitanja vezana uz ovaj Javni poziv mogu se postaviti elektroničkim putem, slanjem upita na adresu elektronske pošte: maja.ferlindes@koprivnica.hr.
Pitanja se mogu postavljati zaključno do 21.02.2022. godine.
Odgovori na pojedine upite u najkraćem mogućem roku poslat će se izravno na adrese onih koji su pitanja postavili.
PROCJENA PRIJAVA, DONOŠENJE ZAKLJUČKA O DODJELI SREDSTAVA I UGOVARANJE:
Grad Koprivnica osnovati će Povjerenstvo za ocjenjivanje pristiglih projekata. Povjerenstvo pristigle projekte ocjenjuje putem obrasca za ocjenjivanje te prema potrebi može kontaktirati prijavitelje za dodatna obrazloženja pojedinih stavki u opisnom i financijskom obrascu.
Povjerenstvo za ocjenjivanje donosi prijedlog financiranja projekta.
Gradonačelnik Grada Koprivnice na temelju prijedloga Povjerenstva za ocjenjivanje donosi Zaključak o financiranju projekta i sklapa ugovor s prijaviteljem.
Prije potpisivanja ugovora, Grad Koprivnica će, od potencijalnog korisnika financijskih sredstava dodijeljenih temeljem ovog Javnog poziva, zatražiti: Bjanko zadužnicu za odobrena sredstva na iznos od 100.000,00 kuna.
MODEL PLAĆANJA:
Odobrena financijska sredstva odabranom korisniku isplaćuju se kako slijedi:
IZVJEŠTAVANJE:
Korisnik financijskih sredstava po završetku projekta dužan je dostaviti izvješće Obrazac opisnog izvještaja provedbe i Obrazac financijskog izvještaja provedbe projekta koji su sastavni dio dokumentacije ovog Javnog poziva.
Uz opisna izvješća dostavljaju se popratni materijali kao što su isječci iz novina, video zapisi, fotografije, screen shot vidljivosti projekta, podatke pregleda digitalnog sadržaja i praćenja provedbe projekta, i slično.
U financijskom izvještaju navode se cjelokupni troškovi projekta. Obvezno se dostavljaju i dokazi o nastanku troška podmirenog iz sredstava Grada (R1 računi, ugovori o djelu ili ugovori o autorskom honoraru, obračuni honorara ili plaća) te dokazi o plaćanju istih (bankovni izvodi sa žiro računa). Svi troškovi moraju biti plaćeni putem žiro-računa prijavitelja. Troškovi plaćeni gotovinom neće biti se uzeti u obzir kao prihvatljivi troškovi.
GRADONAČELNIK:
Mišel Jakšić, dipl. oec.