Muzeji i galerije


MUZEJ GRADA KOPRIVNICE

adresa: Trg dr. Leandera Brozovića 1
tel.: 048/622-307
fax: 048/222-871
Ravnatelj: Robert Čimin, dipl. arheolog, viši kustos
Web stranica: www.muzej-koprivnica.hr
e-mail: ravnatelj@muzej-koprivnica.hr
arheo@muzej-koprivnica.hr

historia@muzej-koprivnica.hr
etnoantropo@muzej-koprivnica.hr
galerija@muzej-koprivnica.hr
galerija-hlebine@muzej-koprivnica.hr

GALERIJA MIJO KOVAČIĆ

RADNO VRIJEME ZA POSJETITELJE

Ponedjeljak 8.00 – 15.00 sati
Utorak – petak 8.00 – 18.00 sati
Subota – nedjelja 10.00 – 14.00 sati
Blagdanima i praznicima zatvoreno
Najavljeni grupni posjeti mogu se organizirati izvan radnog vremena.

Ulaznica:

Odrasli 20,00 kuna, studenti i umirovljenici 15,00 kuna, učenici 10,00 kuna, djeca do 7 godina besplatno
Besplatan ulaz uz iskaznice ICOM, HMD, HDLU, HND
Telefon: 385 48 622 307
Mobitel: 385 99 733 6025
Email: info@muzej-koprivnica.hr

Web: http://www.muzej-koprivnica.hr/

Galerija slika Mije Kovačića u Koprivnici otvorena je za javnost 28.6.2018. godine u prizemlju Galerije Koprivnica (Zrinski trg 9) kao zajednički stalni muzejski postav Zaklade Mijo Kovačić i Muzeja grada Koprivnice. Galerija Mijo Kovačić u Koprivnici, uz Galeriju Zaklade Mijo Kovačić u Zagrebu (Palača Jelačić, Basaričekova 22, Zagreb) koja je otvorena 26.2.2012. godine

U novom izložbenom prostoru površine 135 m2 izloženo je četrdesetak radova Mije Kovačića nastalih između 1980-tih godina do danas. Radi se o slikarstvu koje po stilu i načinu pripada najboljim ostvarenjima hrvatske naivne umjetnosti druge polovice 20. stoljeća. Uglavnom se radi o slikama na staklu te posebnoj tehnici koju su po uzoru na starije tradicijsko slikarstvo na staklu razvili slikari naive hrvatskog sjevera. Posebnost tehnike slikanja na staklu predstavljena je muzejskim izloškom nedovršene slike izložene na slikarskom stalku.

Mijo Kovačić (Gornja Šuma, 5.8.1935.) veliki majstor hrvatske naivne umjetnosti 20. stoljeća pripada drugoj generaciji Hlebinske škole (Ivan Generalić, Ivan Večenaj, Mijo Kovačić), prvoj poslijeratnoj generaciji slikara i kipara hrvatske Naivne umjetnosti koja je drugoj polovici 20. stoljeća tragala za socijalnim i folklornim elementima u figuraciji samoukog slikarstva vjernog tradiciji Podravine.

Mijo Kovačić rođen je kao najmlađi od petoro djece. Po zanimanju je zemljoradnik, vinogradar i slikar seljak. Od 1970. do 1992. godine radi kao samostalni likovni umjetnik. Godine 1997. dobitnik je odlikovanja Reda Danice hrvatske s likom Marka Marulića za izuzetna ostvarenja na području likove umjetnosti, a 2010. Povelje o počasnom članstvu Ogranka Matice hrvatske u Koprivnici u znak zahvalnosti za doprinos promicanju hrvatskog narodnog i kulturnog identiteta. Prema vlastitim riječima »pohađao je akademiju seoskog dvorišta« te kao samouki slikar razvio vlastiti stil, način i prepoznatljivu slikarsku paletu. Prve radove naslikao je 1953., prvi put je izlagao 1954. godine na skupnoj izložbi u Muzeju grada Koprivnice (Dragan Gaži, Franjo Filipović, Mijo Kovačić, Ivan Večenaj). Prvi put samostalno izlaže 1961. godine u Galeriji primitivne umjetnosti u Zagrebu. Od 1961. godine član je Hrvatskog društva naivnih likovnih umjetnika u Zagrebu. Između 1960. i 1970. godine nastaju prvi umjetnički zreli i stilski prepoznatljivi radovi Mije Kovačića.

O radu i umjetnosti Mije Kovačića pisali su Leander Brozović, Grgo Gamulin, Vladimir Maleković, Josip Depolo, Vladimir Crnković, Marijan Špoljar, Igor Zidić, Tonko Maroević i Draženka Jalšić Ernečić.

Među najznačajnijim zbirkama u kojima se čuvaju djela Mije Kovačića su Vatikanski muzeji, Hrvatski muzej naivne umjetnosti u Zagrebu, Galerija naivne umjetnosti Hlebine, te brojne javne i privatne zbirke u Washingtonu, Zürichu, Baselu, Rimu, Milanu, Beču, Grazu, Münchenu, Zagrebu, Rijeci, Vukovaru (…) Jedna od najcjelovitijih privatnih zbirki u kojoj se čuvaju djela Mije Kovačića, osim hrvatske Zaklade Mijo Kovačić, je Zbirka Peter Infeld u Beču.

Galerija Mijo Kovačić je prostor u kojem se organiziraju i održavaju različita kulturna događanja, muzejske radionice, predavanja, tribine, promocije i komorni koncerti.

STARI MAGISTRAT

Radno vrijeme za posjetitelje:
Ponedjeljak – petak 08.00 – 15.00 sati
Subota – nedjelja 10.00 – 13.00 sati
Nedjeljom zatvoreno

Ulaznica:
Stalni postav:
Odrasli – 15,00 kn
Studenti i umirovljenici – 10,00 kn
Učenici – 8,00 kn
Povremene izložbe:
Odrasli – 10,00 kn
Studenti i umirovljenici – 8,00 kn
Učenici – 5,00 kn
Stalni postav + povremene izložbe:
Odrasli – 20,00 kn
Studenti i umirovljenici – 15,00 kn
Učenici – 10,00 kn
Posebne pogodnosti:
Skupna ulaznica (grupa od min. 15 posjetitelja) – popust 20%
Besplatan ulaz – otvorenje svih izložbi, djeca do 7 godina, članovi HMD-a, članovi ICOM-a, voditelji grupa
Osnovnim školama s područja Grada Koprivnice, u okviru školskog programa upoznavanja sa zavičajnom povijesti, također ostvaruju pravo na besplatan ulaz.

Izložbe u muzeju:

  • Povelje Koprivničkih građanskih sloboda 13.-15. stoljeće

Predstavljene su povelje od prvog spomena imena utvrde Koprivnica – castrum Kopurnica 1272. godine do banskih i herceških povelja te naposljetku najvažnije srednjovjekovne povelje iz 1356. godine kojom je ugarsko-hrvatski kralj Ludovik I. dodijelio Koprivnici pravnim povlasticama status slobodnog i kraljevskog grada po uzoru na zagrebački Gradec. O važnosti ove povelje, koja je gradu osigurala sve do 20. stoljeća autonoman gospodarski i društveni razvoj, svjedoče i predstavljeni njeni prijepisi iz kancelarija kralja Žigmunda Luksemburškog, Matije Korvina te zagrebačkog Kaptola.

  • Kameni spomenici 14. – 18. stoljeće

U lapidariju muzeja izloženi su kameni spomenici iz razdoblja antike oko 2. stoljeća – rimska urna, nadgrobni spomenik; razvijenog i kasnog srednjeg vijeka 14.-15. stoljeće – arhitektonska plastika iz crkve Blažene djevice Marije te utvrde Kamengrad; i vremena barokne obnove grada 17.-18. stoljeće – pilovi sv. Ivana Nepomuka, sv. Florijana, sv. Karla Boromejskog, sv. Sebastijana i Bogorodice Marije.

  • Koprivnica javno i privatno

Brojnom građom – crkvenog i građanskog namještaja, cehovskih pečata i škrinja, portreta – gradonačelnika, pravnika, trgovaca, obrtnika; keramike, kamenine i stakla koprivničkih gospođa, paradnih i vojnih sablji te akcesorija – zaokružena je i prikazana slika javnog i privatnog života u slobodnoj i kraljevskoj Koprivnici od baroka do vremena historicizma.

  • Domovinski rat

Kroz brojnu fotografsku i trodimenzionalnu građu koprivničkih vojnih i policijskih postrojbi prikazuje vojnu i političku povijest grada Koprivnice u prvoj polovici devedesetih godina prošlog stoljeća zaključno s akcijama Bljesak i Oluja 1995. godine.

Galerija Koprivnica

Adresa: Zrinski trg 9, 48 000 Koprivnica, HR
Tel.: + 385 (0)48 622 307
Fax: + 385 (0)48 222 872
e-mail: galerija@muzej-koprivnica.hr
web: https://www.koprivnica.hr

RADNO VRIJEME ZA POSJETITELJE

Ponedjeljak – petak 08.00 – 16.00 sati
Subota – nedjelja  10.00 – 14.00 sati

Ulaznica: 

Povremene izložbe
Ulaz besplatan

logo_galerija_kc[1]Galerija Koprivnica osnovana je 1977. godine kao izdvojeni odjel Muzeja grada Koprivnice u zgradi Prve pučke štedionice (Gjuro Carnelutti, 1904.). Galerija djeluje kao izložbeni salon s većim brojem vrijednih muzejskih zbirki (zbirka starih majstora, grafičkih listova, crteža, arhitektonskih nacrta i planova, modernog i suvremenog slikarstva s naglaskom na prikupljanje radova umjetnika koji su svojim porijeklom, boravkom ili djelovanjem vezani uz Koprivnicu i koprivničku Podravinu). Tridesetak akademskih slikara i kipara s područja Koprivnice koji su upravo u Galeriji započeli svoje javno djelovanje i desetak izložbi suvremene umjetnosti koje se svake godine prirede na 220 m2 potvrđuju visoke domete suvremene likovne scene.

Galerija Koprivnica nalazi se na glavnom koprivničkom trgu izgrađenom u stilu historicizma na prijelazu 19. u 20. stoljeće s pogledom na gradski bedemski park i gradsku Vijećnicu sa satom. Do galerije se od željezničkog Kolodvora može doći ulicom Ivana Meštrovića, preko Tarašćica, ulice Hrvatske državnosti i Nemčićeve ulice, odnosno Kolodvorskom i ulicom Ante Starčevića (pokraj Podravke) preko Florijanskog trga. (dje, 2007.)


GALERIJA HLEBINE

Adresa: Trg Ivana Generalića 15, – 48 48 323 Hlebine, HR
Tel.:
Mob.:
+ 385 (0)48 836 075
+ 385 099 733 6026
Fax: + 385 (0)48 222 872
e-mail: galerija-hlebine@muzej-koprivnica.hr
web: https://www.koprivnica.hr

RADNO VRIJEME ZA POSJETITELJE

Utorak – petak 10.00 – 16.00 sati
Subota – nedjelja 10.00 – 14.00 sati
Ponedjeljkom i blagdanima zatvoreno
Najavljeni grupni posjeti mogu se organizirati izvan radnog vremena.

Ulaznica: 
Stalni postav + povremene izložbe
Odrasli – 20,00 kn
Studenti i umirovljenici – 15,00 kn
Učenici – 10,00 kn
Posebne pogodnosti
Skupna ulaznica (grupa od min. 15 posjetitelja) – popust 20%
Besplatan ulaz – otvorenje svih izložbi, djeca do 7 godina, članovi HMD-a, članovi ICOM-a, voditelji grupa

galerija_hlebine_a_mGalerija naivne umjetnosti Hlebine osnovan je 1968. godine kao izdvojeni odjel Muzeja grada Koprivnice in situ u novoizgrađenom muzejsko – galerijskom objektu (arhitekt i akademik Miroslav Begović, 1968.) kojem su se tijekom druge polovice 20. stoljeća pridruživali novi muzejski sadržaji: Park skulptura Galerije Hlebine (1974.) i muzejska zbirka Ivan Generalić (1985.). Galerija Hlebine djeluje kao stalni muzejski postav donacije slika Ivana Generalića, zbirke slika na staklu prve (Ivan Generalić, Franjo Mraz, Mirko Virius) i druge (Franjo Filipović, Dragan Gaži, Josip Generalić, Francina Dolenec, Mijo Kovačić, Ivan Večenaj) generacije izvornih slikara i kipara “hlebinske škole” i izložbeni salon s povremenim izložbama izvornih umjetnika koji su svoj likovni izraz oblikovali pod utjecajem hrvatske izvorne umjetnosti podravskog kruga.

Galerija Hlebine nalazi se u središtu sela, preko puta općine i trgovine, a uz nju u Hlebinama aktivno djeluje Gospodarstvo Josipa Generalića koje se sastoji od Stare kuće Ivana Generalića – muzejske memorijalne kuće za javnost otvorene 1992., Galerije i ateljea Josipa Generalića (1995.) i etno kuće “Janičina hiža” (1999.). U Hlebinama se može vidjeti i freska Ivana Generalića u atriju osnovne škole iz 1954. godine, te Kuća braće Hegedušić, akademskih slikara od kojih je Krsto Hegedušić pripadnik grupe “Zemlja” (1929. – 1936.), a Željko Hegedušić predstavnik nadrealizma i autor prvog hrvatskog nadrealističkog crteža iz 1930.-tih godina 20. stoljeća. (DJE, 2007.)


GALERIJA KIPARA IVANA SABOLIĆA PETERANEC

Adresa: Matije Gupca 13, 48 321 Peteranec, HR
Tel.: + 385 (0)48 636 289 (Općina Peteranec), + 385 (0)48 622 564 (Galerija Koprivnica)
Fax: + 385 (0)48 222 872

RADNO VRIJEME ZA POSJETITELJE

Utorak – petak 10.00 – 16.00 sati
Subota – nedjelja 10.00 – 14.00 sati
Ponedjeljkom i blagdanima zatvoreno
Najavljeni grupni posjeti mogu se organizirati izvan radnog vremena.

Ulaznica: odrasli 10 kuna, djeca 5 kuna.
Telefon: (048) 836-075 i mob. 099 7336026

peteranec2_mGalerija skulptura Ivan Sabolić Peteranec otvorena je za javnost 1983. godine kao izdvojeni odjel Muzeja grada Koprivnice in situ u zgradi stare Kapetanije (Kumpanije) iz 18. stoljeća, na osnovi darovice originalnih skulptura, odljeva, crteža, skica, studija i maketa akademskog kipara Ivana Sabolića iz 1977. godine. U parku ispred Galerije nalazi se Sabolićevo poprsje Frana Galovića (1887. – 1914.) predstavnika hrvatske moderne književnosti rođenog u Peterancu postavljeno 1954. godine. U južnom krilu prizemlja Kapetanije godine 1993. smjestila se Općina Peteranec, dok u drugom djeluje Knjižnica i čitaonica bogate tradicije. Ispred pročelja Kapetanije podignuta je Sablićeva skulptura “Zimsko sunce” u kojoj je 1987. godine prema želji kipara pohranjena urna s pepelom donatora.

Ivan Sabolić (Peteranec, 1921. – Zagreb, 1986.) akademski kipar i akademik, docent, redovni profesor i dekan Akademije likovnih umjetnosti u Zagrebu, a od 1975. godine voditelj Majstorske radionice rođen je u Peterancu u obitelji samoukog kipara i graditelja violina uz kojeg je izradio prve radove u glini, među kojima su portreti oca, majke i djeda najstariji sačuvani radovi. Ivan Sabolić je pripadnik poslijeratne generacije kipara koji su sredinom 20. stoljeća tragali za izlazom iz strogih okvira socrealizma i angažirane umjetnosti, pri čemu je Sabolić sintezom i svođenjem oblika na znak i čistu geometrijsku razinu ostao vjeran Podravini i tradiciji hrvatske skulpture. (DJE, 2007.)

Muzejsko vijeće Muzeja grada Koprivnice:

  1. Jasmina Ranilović, ispred osnivača
  2. Ivan Andrašić, ispred osnivača
  3. Mario Tomiša, ispred osnivača
  4. Jelena Kovačić, ispred zaposlenika
  5. Maša Zamljačanec, ispred Stručnog vijeća

 


ATERLIERI KOPRIVNICA
AK GALERIJA

Adresa: Trg Žarka Dolinara 1, Koprivnica (Kampus Koprivnica, zgrada broj 20)
Tel.: + 385 (0)91 762 3371
predsjednica udruge: Tanja Špoljar, dipl. povjesničarka umjetnosti i hungarologinja
facebook stranica:  https://www.facebook.com/atelierikoprivnica/
e-mail:   atelieri.koprivnica@gmail.com

Tim AK GALERIJE:

  1. Tanja Špoljar (kustosica i voditeljica),
  2. Bojan Koštić (kustos, tehničar),
  3. Petra Travinić (grafička dizajnerica)

Posjeti

Događanja su uglavnom jednodnevnog karaktera uz mogućnost dogovora za posjete, ulaz na sva događanja je besplatan.


O AK GALERIJI

 

AK galerija dio je udruge Atelieri Koprivnica i od 2013. godine djeluje kao poseban izlagački prostor u zgradi broj 20 u sklopu kompleksa bivše koprivničke vojarne, sadašnjeg Kampusa. U prostorima Ateliera Koprivnica svoje prostore za rad, ateljee, trenutno ima 6 umjetnika:

  1. Lada Gudić,
  2. Dražen Eisenbeisser,
  3. Darko Markić,
  4. Mario Dimić,
  5. Zvonimir Haramija,
  6. Antonio Grgić,

Članovi Ateliera Koprivnica su i umjetnici:

  1. Vlatko Vincek,
  2. Željko Mucko,
  3. Gordana Špoljar Andrašić,
  4. Sunčanica Tuk.

AK Galerija djeluje kao jedino izvaninstitucionalno izlagačko mjesto u gradu i kao takva, otvara prostor prezentiranju suvremenih umjetničkih praksi za koje nema mjesta u gradskim kulturnim institucijama. Ciljevi AK galerija su okupiti, izlagati i promovirati umjetnike suvremenog, multimedijalnog i inovativnog pristupa i izričaja; omogućiti izlaganja radova mladih umjetnika iz regije koji se bave bilo kojim oblikom inovativnih umjetničkih praksi; organizirati performanse, radionice, predavanja suvremenih umjetnika, teoretičara i glazbenika iz cijele Hrvatske; surađivati s akterima nezavisne scene, kustosima, organizacijama civilnog društva, festivalima, volonterskim platformama; te svojim djelovanjem ustabiliti jaki izlagački punkt grada Koprivnice. Izložbene aktivnosti u AK GALERIJI i vanjskim prostorima obuhvaćaju, uz redovni godišnji program i tematiku napuštanja i prenamijene ovakvog reprezentativnog kompleksa kroz višegodišnji rezidencijalni program “Kompleksi: (su)život ljudi i prostora”.

Inicijator AK GALERIJE je umjetnik Vlatko Vincek koji je 2013. godine pokrenuo cijeli projekt i osmislio izložbeni program za tu godinu, a od tada djeluje i kao voditelj galerije. 2014. godine osmišljavanje programa preuzeo je kustoski dvojac Maša Zamljačanec i Tanja Špoljar, a od 2015. godine cjelokupni program galerije osmišljava i provodi kustosko-dizajnerski tim koji čine Bojan Koštić, Tanja Špoljar i Petra Travinić. Od 2016. godine Atelieri Koprivnica dio su Foruma udruga nezavisne kulture – FUNK, saveza udruga koje djeluju na području Koprivnice, s ciljem autonomnog djelovanja u kulturnom i civilnom sektoru. Do sredine 2018. godine u AK GALERIJI realizirano je 40-ak izložbi, performansa, multimedijalnih događanja, radionica, koncerata (Kata Mijatović, Zoran Pavelić, Marijan Molnar, Igor Kuduz, Vlasta Delimar, Antonio Grgić, Ana Sambol, Milan Božić, Ana Zubak, Ines Kotarac, Zvonimir Haramija Hans, Vitar Drinković, Dani otvorenih vrata, skupna izložba „Slobodna fotografija“, skupna izložba „Granice“, Lina Rica, Ivan Mesek, Ksenija Kordić, Marijan Crtalić, Gildo Bavčević, Lana Stojičević, Kristina Pongrac, Dave Phillips, Tjaša Kalkan, Suzana Marjanić, Leonida Kovač, Saša Živković, Marko Marković, Ivan Gundić,  koncerti Moskau, Vlasta Popić, Vlado Martek, Tomislav Turković, umjetnička organizacija Pleh, Sandra Križić Roban i dr.).

Dugoročni planovi AK galerije uključuju nove multimedijalne projekte, podizanje programske i organizacijske razine iz godine u godinu, poticanje produkcije novih radova i rezidencijalnih boravaka umjetnika u Koprivnici te u budućnosti, premještanje u jedan veći i galeriji primjereniji prostor unutar kompleksa bivše vojarne ili grada Koprivnice.