Znamenitosti


Usprkos burnoj povijesti, Koprivnica je grad koji je sačuvao znatan dio svoje kulturno-povijesne graditeljske baštine. Grad i gradske znamenitosti privlače sve više turista i posjetitelja. Ovdje ćemo spomenuti samo najvažnije kulturno-povijesne spomenike, a zapravo je cijela stara gradska jezgra jedinstvena spomenička cjelina.

Unutar nekadašnje vojne utvrde vrlo su vrijedni spomenici graditeljstva uglavnom smješteni u Esterovoj ulici i na Trgu dr. L. Brozovića. Tu je župna crkva Sv. Nikole, koja je vjerojatno izgrađena na temeljima srednjovjekovne franjevačke crkve. U današnjem obliku izgrađena je prije 1657., a temeljito preuređena 1892. godine. Unutrašnji inventar je iz novijeg razdoblja. Na vanjskom zidu nalaze se spomen-ploče trojici znamenitih Koprivničanaca. Sredinom 18. stoljeća uz crkvu je izgrađen barokni župni dvor (današnji izgled je uglavnom iz 1779. godine). Na zidu sa strane parka uzidana je rijetka renesansna stela (nadgrobni spomenik) iz 1608. godine.

Franjevački samostan i crkva Sv. Antuna Padovanskoga krije doista dugu povijest franjevaca u Koprivnici (ovamo su došli već oko 1290. godine!). Barokni zidani samostan, koji se naslanjao na nekadašnje zemljane bedeme franjevci su izgradili između 1675. i 1685. godine. U crkvi Sv. Antuna osobito je vrijedan barokni inventar, te prizidana barokna kapela Sv. Salvatora. Unutar nekadašnje vojne utvrde još su vrlo vrijedni barokni sakralni pilovi, koji su raspoređeni u parku Trga dr. L. Brozovića.

Od profanih zdanja osobitu pozornost privlači stara gradska vijećnica (kasnije sud, a danas Muzej grada Koprivnice). Ta jednokatna barokna zgrada građena je poslije velikog požara 1736. godine. Današnji Gradski muzej ima nekoliko vrijednih zbirki, među kojima se ističe arheološka i etnografska. Između muzeja i franjevačkog samostana nalazi se ruinirano zdanje vrijedne barokne građanske kuće s osobito oblikovanim pročeljem. Preko ulice je građanska kuća Malančec. Gradio ju je arhitekt Carnelutti na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće. Danas se u njoj uređuje privlačna i bogata zbirka građanskog namještaja i potrepština u okviru Gradskog muzeja.

Na istočnoj strani Esterove ulice kod crkve Sv. Nikole nalazi se nekoliko vrijednih baroknih i historicističkih kuća i palača. To je ponajprije barokna gradska palača, izgrađena vjerojatno nakon 1765. godine. To je kuća obitelji Sulimanović, ovdje je osnovan muzej, a nad ulaznim portalom nalazi se uklesan grb grada Koprivnice. Ostale kuće novijeg su datuma izgradnje – uglavnom historicističke i secesijske palača s prijelaza 19. u 20. stoljeće. Ističe se kuća stare ljekarne «K crnom orlu», zatim je tu secesijska kuća Jelić itd. Iz doba historicizma potječe i zanimljiv vatrogasni dom u Frankopanskoj ulici (pseudomaursko-gotički stil!).

Za posjetitelje će svakako najatraktivnije biti središte starog podgrađa – danas Zrinski, Jelačićev i Florijanski trg. Tu je danas povezana skupina (uglavnom) jednokatnih zdanja – od baroka sve do secesije. Vrijedno je zdanje nove gradske vijećnice,koja dominira Zrinskim trgom. Kamen temeljac za ovo zdanje položio je ban Josip Jelačić 1856., a tu je do 1892. bila pučka škola, te do danas vijećnica. Ispred vijećnice je poznat spomenik biciklu. Od sačuvanih baroknih zgrada ističemo jednokatnicu na uglu Zrinskog i Jelačićeva trga, zatim dvije zgrade s kanatnim sustavom na katu – to su zdanja pivnice (s otvorenim arkadama u prizemlju i interijerom uređenim od poznatih koprivničkih umjetnika) i Ville Parva. Od historicističkih zdanja (uglavnom iz arhitektonske radionice Carnelutti) ističemo palače Koprivničke štedionice (Gradska galerija), te Knjižnice i čitaonice «Fran Galović». Na Jelačićevu placu također je nekoliko vrijednih historicističkih zgrada, od kojih se ističe zdanje koprivničkih visokih škola, te nekadašnji hotel «Križ». I na Florijanskom trgu je nekoliko jednokatnih i prizemnih zdanja, uglavnom iz razdoblja historicizma građenih na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće.

U Svilarskoj ulici, uporedo sa Zrinskim trgom, nalazi se i zdanje židovske sinagoge. Ovu bogomolju podigla je brojna koprivnička židovska općina 1875., a obnovio je znameniti koprivnički arhitekt Slavko Lövy 1937. godine. Uz glavni trg uređen je na nekadašnjim opkopima i bedemima znameniti koprivnički gradski park. Njegov začetak seže još u 1856., ali je u oblikovanju parka krajem 19. stoljeća najveću zaslugu imao gradski vrtlar Dragutin Ruhl. Drveni paviljon iz 1896. djelo je stolara Antuna Rogine, a u parku je i poznata skulptura Josipa Fluksija «Buđenje». Koprivnički gradski park pripada među ljepše u sjevernoj Hrvatskoj.

Od starih zdanja u Nemčićevoj ulici valja pogledati građansku baroknu kuću (građenu prije 1772.), zatim zdanje koprivničke podžupanije(Carneluttijevo djelo s kraja 19. stoljeća), zatim historicističku prizemnicu (s najljepšom secesijskom kovanom ogradom u gradu), te bidermajersku prizemnicu (u kojoj je živio književnik Antun Nemčić Gostovinski). Uz historicističke prizemnice trgovaca, na Trgu mladosti (gdje je nekad bio stočni sajam) ističe se zdanje stare koprivničke gimnazije (iz 1908.), te Domoljuba (dvorana je iz 1919.). Kraj parka u Nemčićevoj se nalazi i pravoslavna crkva Svete Trojice (barok iz 1794. godine).

Od ostalih starih zdanja ističemo staru gradsku bolnicu (u osnovi građena od 1873. do 1875.), a pokraj nje je kapelu Sv. Florijana (koja je nekad bila na Florijanskom trgu, a ovdje je izgrađena 1892.). U Starčevićevoj ulici (pokraj «Podravke») nalazi se poznata koprivnička kapela Žalosne Majke Božje od Grantula (1737.), a u Starogradskoj ulici zdanja stare gradske klaonice – danas Muzej prehrane «Podravka». I gradska groblja obiluju vrijednim spomenicima, posebice katoličko i židovsko. Konačno u zapadnom predgrađu grada nalazi se u Močilama proštenišna crkva Blažene Djevice Marije, građena još 1700. godine.