KOMPARATIVNA TJEDNA ANALIZA: Bogota – Koprivnica


Objavljeno: 03.02.2017 — Pregledano: 205 puta

WCCD je novu tjednu analizu radio na primjeru Bogote, glavnog grada Kolumbije koji zauzima površinu od 1.587 km², a broj stanovnika prelazi brojku od 7.674.366 stanovnika. Bogota se nalazi među deset najzelenijih gradova svijeta, a ovu poziciju grad je osigurao efikasnim korištenjem obnovljivih izvora energije, promocijom „zelenog“ načina života, kao i inovativnim strategijama za bolju i zeleniju zajednicu.

Unazad nekoliko godina, grad Bogota poboljšao je svoju reputaciju te od grada opterećenog organiziranim kriminalom postao najzeleniji grad u Južnoj Americi. Postepeno se od jednog od najnesigurnijeg grada na svijetu, kroz strukturirane reforme, pretvorio u grad na čiji se model uspješnosti razvoja mogu ugledati mnogi gradovi. Zanimljivo je spomenuti kako je sigurnost grada rasla sa reformama koje su pokrenute radi smanjenja stope kriminala na ulicama grada. Ulice su uvijek bile pune ljudi i ceste su bile zakrčene automobilima, dok su prazni pločnici (nogostupi) bili idealni za porast kriminala. Uređenjem pločnika, parkova, javnih površina i biciklističkih staza, ulice su počeli koristiti pješaci i biciklisti. Kako je rastao broj pješaka i biciklista tako je padala i stopa kriminaliteta na ulicama.

Prema podacima WCCD-a, Bogota 69% energije dobiva iz obnovljivih izvora energije i kao takva prednjači daleko ispred svih gradova koji se nalaze u analizi WCCD-a. Grad Koprivnica u ovom indikatoru ostvaruje vrijednost od 0,16% ukupne energije dobivene iz obnovljivih izvora energije. Postotak od 69% u Bogoti rezultira smanjenom emisijom stakleničkih plinova i boljom kvalitetom zraka u samom gradu.

 

U Bogoti je razvijena biciklistička mreža od 500 km biciklističkih staza, što bi značilo da je na 100.000 stanovnika razvijeno 5,04 km biciklističkih staza. Ako sa istog aspekta izračuna indikatora o biciklističkim stazama uzmemo grad Koprivnicu, vidljivo je kako Koprivnica s obzirom na broj stanovnika ima bolju i veću razvijenost biciklističkih staza, točnije 226,74 km/100.000 stanovnika (70tak km biciklističkih staza u gradu). Uz dobro razvijenu biciklističku mrežu, Bogota ima više od 1.100 urbanih zelenih površina, što također poboljšava kvalitetu zraka u samom gradu. Grad je izvršio projekt sadnje oko 80.000 stabala po cijelom gradu, a ako za usporedbu uzmemo grad Koprivnicu, u 2015. godini u gradu je posađeno 75 stabala. Ako ove brojke gledamo prema izračunu indikatora WCCD-a (godišnji broj posađenih stabala na 100.000 stan.), Koprivnica ima 242,94 stabala, dok Bogota ima 118,18 posađenih stabala na 100.000 stanovnika.

Velika prednost u ostvarenju kvalitetnijeg zraka i čišćeg okoliša u Bogoti je dobro implementiran javni prijevoz. Bitno je spomenuti mjere na kojima radi Bogota kako bi doprinijela smanjenju zagađenja zraka i okoline u gradu. BRT sustav (Bus Rapid Transit) je prijevozni sustav baziran na autobusima koji od 2013. godine postaju hibridni električni busevi. Sustav je dio TransMilenio projekta koji je najviše doprinio poboljšanju lokalnog prijevoznog sustava u Bogoti. Sustav broji više od 1.400.000 dnevnih putovanja (u prosjeku glavna linija preveze više od 45.000 putnika po satu). Korisnici tog sustava godišnje uštede 223 sata u prijevozu. Cilj je bio da do 2015. g. TransMilenio prevozi više od 80% stanovnika cijelog grada. Ta mjera je podigla energetsku uĉinkovitost u Bogoti, a u isto vrijeme smanjila prometno zagušenje. Zanimljiva je informacija kako Bogota čini sve kako bi smanjila postotak automobila u prometu i potaknula ljude na korištenje javnog prijevoza. Bogota je još 2000. godine uvela „Car Free Day“ (Dan bez automobila) gdje je 75% građana Bogote koristilo javni prijevoz i zagađenje zraka i buka značajno su smanjeni i po prvi puta u tri godine nije bilo teških prometnih nesreća. Osim dana bez automobila, Bogota koristi plan prema kojem 40% privatnih vozila ne može voziti u gradu između 7,00 h-9,00 h i 17,30 h-19,30 h prema određenom broju registarske pločice. Grad Koprivnica također obilježava Dan bez automobila, ali u nešto slabijem obliku. Naime, u gradu je zatvoren uži dio centra za automobile na samo dva sata (akcija se provodi u sklopu Europskog tjedna mobilnosti).

 

          Pilot projekt E-taxi Bogota                                                  

 

 

 


  Električni autobusi u Bogoti

 

 

 


Osim buseva, u Bogoti su električni taksiji nova mogućnost u javnom prijevozu koja se nudi građanima. Od 2013. godine kao pilot projekt pušteno je 46 električnih taksija. Uvođenjem električnih taksija, želi se postići smanjenje oko 80% stakleničkih plinova u gradu. Treba spomenuti kako i grad Koprivnica prednjači u Hrvatskoj u stvarima koje se tiču čišćeg okoliša i kvalitetnijeg zraka. Naime, u usporedbi sa svime navedenim, grad Koprivnica je u 2015. godini pustila u promet prvi hrvatski električni minibus, koji osim besplatnog prijevoza za građane, šalje poruku o pozitivnom korištenju prijevoza koji ne zagađuje okoliš. Također, u sklopu Akcijskog plana održivog energetskog razvitka (SEAP) grada Koprivnice, u planu je smanjenje emisije CO2 do 2020. godine. U cilju ovog plana je smanjenje emisije CO2 od 50% u odnosu na referentnu godinu 2006. Grad Koprivnica strategiju smanjenja emisija CO2 usmjerit će prema sektorima koji su i najveći zagađivači – zgradarstvu, javnom transportu i javnoj rasvjeti. U sklopu područja transporta, bitno je spomenuti kako grad Koprivnica u sklopu Akcijskog plana realizirao nekoliko aktivnosti iz ovih mjera: uveo električni minibus u javni prijevoz, nabavio 70 bicikala i 30 električnih bicikala u sustavu javnog prijevoza za građane te uveo sustav „car sharinga“ koji čini koncept zajedničkog korištenja vozila gradske uprave, ustanova i gradskih poduzeća. Cjelokupni paket mjera utjecat će na smanjenje emisije CO2 u gradu Koprivnica i tako podići razinu kvalitete života u gradu i učiniti grad čišćim za svoje građane.

 

Ostali indikatori koji su uzeti u obzir tjedne analize WCCD-a:

Br. Mjerljivi pokazatelj Rezultat – KOPRIVNICA Rezultat – BOGOTA
1. Postotak stanovništva sa pristupom el. energiji 96,56% 97,4%
2. Ukupna potrošnja el. energije po stanovniku u godini dana 1.462,98 kWh/god/stan. 491,26 kWh/god/stan.
3. Ukupna potrošnja el. energije po stanovniku (kućanstva i javne zgrade) u godini dana 6503,7 kWh/god/stan. 1.169,96  kWh/god/stan.
4. Prosječna životna dob građana 77,2 godine 78 godina
5. Emisija stakleničkih plinova (t/po stanovniku) 3,08 t/po stanovniku 2,43 t/po stanovniku
6. Koncentracija NO2 13,6 µg/m3 29,89  µg/m3