Manifestacije


Koprivnički fašnik (veljača, ožujak)

Tradicionalna manifestacija Koprivnički fašnik u organizaciji Turističke zajednice grada Koprivnice službeno je započinje preuzimanjem gradskih ključeva.

Središnje događanje Koprivničkog fašnika – velika fašenska povorka prolazi gradskim ulicama. U povorci sudjeluje nekoliko stotina maskirane djece iz koprivničkih vrtića i škola, te skupine odraslih iz Koprivnice te prigradskih naselja.

Povorka kreće s Podravkinog parkirališta da bi po dolasku na središnji gradski trg svaka skupina izvela mali program nakon kojeg se održava suđenje Fašniku. Potom se fašnička zabava nastavlja u Hotelu Podravina gdje se za plesače pod maskama pripremaju zabavne igre i zanimljive nagrade. Tu se održava i izbor najdeblešega kraflina, a za ovo jedinstveno natjecanje već se pripremaju brojne udruge žena i pojedinci.
koprivnički fašnik


Ribolovci svome gradu (ožujak, travanj)

Svake godine ŠRK Koprivnica u suradnji sa TZ grada Koprivnice, organizira manifestaciju Ribolovci svome gradu. U dva dana tridesetak ekipa natječe se u spremanju „fiša“, a posjetitelji mogu uživati u ribljim sprecijalitetima (šaran na rašljama, fiš, riba na kolovinskom tanjuru), mogu se okušati u pecanju šarana u velikom bazenu (promjera 12m), mogu kupiti ribu, razgledati izložene slike, kupiti ribički pribor. Organizira se i natjecanje u sportskom ribolovu na terenima SRC Rasinja.


Izložba i sajam cvijeća (svibanj)

Sajam cvijeća je prodajna izložba cvijeća, sadnica, dendrološkog materijala, gdje će posjetitelji u toj doista živopisnoj ponudi pronaći nešto za svoj dom. Uz već spomenutu prodajnu izložbu cvijeća, samu manifestaciju će upotpuniti i prezentacija Starih zanata koji se tematski uklapaju u event.

Kao i svake godine, 01. svibnja na Praznik rada, Zrinski će trg biti prepun zabavnih sadržaja koje Grad poklanja svojim sugrađanima, što će obogatiti već spomenuto događanje na Jelačićevom trgu i zaokružiti cijelu priču.

sajam cvijeća_2013 (1)


Jagnjedovečka legenda (svibanj)
Jagnjedovečka legenda (Jagnjedovec) je legenda kojom se oživljava ponovno naseljavanje kraja i uspomena na gozbu 26. travnja 1642. kada su mještani ugostili koprivničkog kapetana koji im je dopustio naseljavanje i održat će se 5. svibnja u Jagnjedovcu (Koprivnica).

Jagnjedovec se prvi puta spominje 1351. godine. Napušteno je u vrijeme osmanskih provala. Ponovno je bilo naseljeno 1642. godine Slavoncima (kajkavskim hrvatskim stanovništvom). Koprivnički veliki kapetan Ivan Vilim Galler je “na stoviteh slovenskeh sinov prošnju”, želeći naseliti prostor Koprivničke kapetanije, “vu Jagnedovec poslal gledati obkotariti” koprivničkog vicekapetana Sigmunda Iglla, te vojvode Androka (vjerojatno Mojsesa), (Ivana) Krupca i Radmana (od Poganca). Tada su određene međe jagnjedovečkog područja.

Od potoka Jagnjedovca “nekem jarkom iduć na Ivančićevo zaglavje, od tud Draganovem bregom stezom na veliko bilo križevečke megje, od onud zopet stezom na Kamenski breg, bregom do neke ravnice, od tud pojduć starem putem na Vrankovićeve steze, od onud stezom pustivši se dolu vu imenovani gore Jagnedovec potok.” Kapetan je “spomenutem stanovitem Slovencem” dopustio da se nastane “vu miru i slobode”.

large_1304924303110507_jagnjedovecka_legenda_2714


Podravski motivi (srpanj)

Svakog prvog vikenda u srpnju mjesecu, Koprivnica se pretvara u najveći sajam naivne umjetnosti na otvorenom. Stotinjak naivnih umjetnika stvaraju i izlažu svoje slike na uvid brojnim posjetiteljima. Tu se, na jednom mjestu, može vidjeti svo bogatstvo i raznolikost likovnog izričaja slikara poniklih iz Hlebinske škole. Od početnika, do doajena čija će imena zauvijek ostati zlatnim slovima upisana u povijest hrvatske i svjetske umjetnosti. Njegujući tradiciju i nastojeći očuvati do zaborava stare obrte i vještine, svake godine sve veću pažnju posjetitelja zaokuplja tridesetak majstora svoga zanata kji svoje vještine demonstriraju znatiželjnicima.

Posebna atrakcija Podravskih motiva su jedinstvena jela od kopriva, ali i drugih tradicionalnih jela Podravine i Prigorja.

Ovu manifestaciju posebnom čini i prezentacija podravskih rukotvorina, prije svega „ivanečkog veza“, tu je i folklor i podravska glazba, ali i koncerti poznatih izvođača i grupa.


100531-podravski-motivi


Koprivničko ljeto (od lipnja do kolovoza)
Tradicionalna kulturno-zabavna manifestacija plesa, glazbe, zabave i rekreacije tijekom ljetnih mjeseci.

koprivničko ljeto


Renesansni festival (rujan)
Koprivnički bedemi, ostaci nekadašnje velebne, renesansne protuturske utvrde, nijemi su i mistički svjedok davno minulog vremena. Kriju li oni neku zanimljivu tajnu, priču o nesretnoj ljubavi ili hrabrosti svojih branitelja, mogu li nam pokazati kako su stvarali, ratovali, slavili ili trgovali žitelji stare Koprivnice, predočiti će vam Renesansni festival.

Ova turističko-povijesna i edukativna manifestacija je najveći spektakl živih slika iz prošlosti u ovom dijelu Europe, a svoje uporište ima u povijesnim faktima. Jela od kopriva vratit će nam u davno 13. st. Kad se Koprivnica prvi puta spominje, a sam događaj počinje uprizorenjem dolaska kralja Ludovika Anžuvinca 1356.g. i uručivanjem Povelje slobodnog kraljevskog grada Gradskom «socu» ( gradonačelniku).

Davno 15.st. obilježio je Herman II Celjski, vlasnik Kamengrada i Koprivnice u tom razdoblju. Većina sadržaja vezana je uz 16. st. kada su i nastale renesansne fortitikacije. Osim u scenskim prikazima srednjovjekovnog života, viteštva, opsada, glazbe, plesa, lakrdijaštva, posjetitelji mogu uživati i u okusima srednjovjekovnih jela koja spravljaju na licu mjesta «Kraljevski kuhari» po izvornim receptima iz davnog prohujalog razdoblja, kad se nije još znalo za dosta namirnica ( krumpir, paradajz, kukuruz, puretina i dr.).

renesansni festival_2013_29


Europski tjedan kretanja (rujan)

Kroz tjedan se održavaju brojna događanja i aktivnosti kojima se nastoji skrenuti pozornost na potrebu kretanja jer je ono važno za zdravlje, kako za najmlađe, tako i za one starije dobi.

Manifestacija potiče žitelje Koprivnice na zdraviji život i aktivnisti korištenja bicikla, šetnje, trčanje – kao doprinos čistoći zraka i očuvanju prirode koja nas okružuje.

proljetna biciklijada_2013 (25)


Galovićeva jesen (listopad)
Vrijeme održavanja: 23. 10. – 25. 10. 2014.
U dva desetljeća postojanjafestival književnosti „Galovićeva jesen“,kojeg organiziraju Podravsko-prigorski ogranak Društva hrvatskih književnika i Grad Koprivnica, izrastao je u najznačajniju književnu manifestaciju Podravine i Prigorja. Danas zauzima visoko mjesto i na karti zbivanja u hrvatskoj kulturi općenito, a Nagrada „Fran Galović“ za najbolje književno djelo zavičajne tematike nagrada je iznimno cijenjena i na nacionalnoj razini.
Temelj „Galovićeve jeseni“ očuvanje je i vrednovanje djela Frana Galovića, ali i vrednovanje suvremene hrvatske književnosti, i to prije svega dodjelom Nagrade „Fran Galović“ te poticanjem književnog stvaralaštva kod učenika osnovnih i srednjih škola dodjelom Nagrade „Mali Galović“.
U sklopu manifestacije organiziraju mnoga događanja povezana s književnošću, ali i knjigom i čitanjem općenito, kao što su književni susreti, javna čitanja, predstavljanja knjiga, okrugli stolovi, stručni i znanstveni kolokviji, izložbe, predstave, ekskurzije i slično.
Godine 2011. ova književna manifestacija prekoračila je granice Hrvatske i prerasla u Međunarodni festival književnosti. Festival je do sada ugostio velik broj književnika iz Hrvatske, kao i pisce iz Francuske, Španjolske, Italije, Poljske, Rusije, Bugarske i Slovenije.
Nagradu „Fran Galović“ do sada su, između ostalih, osvojili Ludwig Bauer, Ivana Šojat-Kuči, Boris Domagoj Biletić, Daniel Načinović, Daša Drndić i Lidija Bajuk.

Više o „Galovićevoj jeseni“ možete saznati na stranicama www.dhk-koprivnica.com.hr 

Galović-za Grad KC